Odlukom Savjeta HNB, donijetom u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, stopa obvezne rezerve banaka i štedionica u kunama smanjuje se s 30,5 posto na 28,5 posto. Time se oslobađa oko 200 milijuna kuna, bez opasnosti za narušavanje makroekonomske stabilnosti, s obzirom da je donošenje takve odluke omogućila niža razina kredita za likvidnost bankama, kao i smanjena zaduženost države kod središnje banke. Usvajanje proračuna s nominalno i realno umanjenim državnim rashodima smanjuje neizvjesnost i otvara prostor središnjoj banci za vođenje novčane politike u pravcu za koji se Savjet HNB opredijelio još u prosincu kod utvrđivanja osnovnih monetarnih okvira za ovu godinu, ističući i tom prigodom fiskalnu prilagodbu kao preduvjet za smanjivanje obvezne rezerve i kamatnih stopa.

Najnoviji pokazatelji potvrđuju i trendove opadanja kamatnih stopa. Prosječna ponderirana kamatna stopa na tržištu novca u posljednja četiri mjeseca varira između 12,4 i 12,8 posto, a kod aktivnih kamatnih stopa poslovnih banaka na kunske kredite uočavaju se opadajući trendovi, tako da se te kamatne stope sada kreću oko 12 posto. Ovakva kretanja odlučila je središnja banka poduprijeti i smanjivanjem svojih kamatnih stopa, na što se očekuje dodatna pozitivna reakcija banaka. Odlukom Savjeta HNB kamatna stopa na lombardne kredite smanjena je s 13 posto na 12 posto, na interventne kredite s 19 posto na 18 posto, dok je eskontna stopa smanjena s 7,9 posto na 5,9 posto godišnje.

Savjet HNB prihvatio je na ovoj sjednici i izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama tijekom prošle godine. Data je i suglasnost na prijedlog Nadzornog odbora Trgovačke banke d.d. Zagreb da se za predsjednika njene Uprave imenuje Tomislav Vuić.