Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2020. iznosio je 1,9 posto bruto domaćeg proizvoda nakon 4,9 posto BDP-a u 2019. Pogoršanje salda proizlazi iz snažnog smanjenja neto izvoza usluga, čemu je poglavito pridonijela kontrakcija prihoda od turizma, koji su u 2020. više nego prepolovljeni u odnosu na godinu ranije, navodi se u novom HNB-ovom Komentaru platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2020.

Ta su nepovoljna kretanja ublažena poboljšanjem salda na ostalim podračunima. Posebno se to odnosi na smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, zbog znatno snažnije kontrakcije uvoza od izvoza robe. Osim toga, zbog pada dobiti domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu primjetno se poboljšao saldo na računu primarnog dohotka.

Bruto inozemni dug je na kraju 2020. iznosio 40,6 milijardi eura ili 82,7 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda više nego na kraju rujna, pri čemu je porast omjera isključivo rezultat snažnog smanjenja nominalnog BDP-a. Stanje bruto inozemnog duga u četvrtom se tromjesečju 2020., naime, smanjilo za 0,7 milijardi eura. Pritom se najviše smanjio dug središnje banke (za milijardu eura) kao rezultat smanjenja obujma repo poslova. Svoj su dug smanjili i ostali domaći sektori, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,5 milijardi eura, i to poglavito privatna nefinancijska poduzeća. Nasuprot tome, povećao se dug kreditnih institucija (za 0,6 milijardi eura), kao i države (za 0,3 milijarde eura) zbog zaduženja putem SURE programa - Europskog instrumenta za privremenu potporu za smanjenje rizika od nezaposlenosti.