Trgovinski tijekovi između Hrvatske i inozemstva od ulaska u EU

Objavljeno: 23.4.2021.

Na 38. Ekonomskoj radionici Hrvatske narodne banke održanoj online 21. travnja predstavljena su dva rada.

Rad Gorane Lukinić Čardić i Domagoja Šelebaja iz Direkcije za ekonomske analize "Trgovinski tijekovi između Hrvatske i inozemstva od ulaska u EU do izbijanja pandemije koronavirusa" analizira dinamiku, strukturu i obrasce robne razmjene između Hrvatske i inozemstva. Uz intenziviranje dinamike, provedena je empirijska analiza koja upućuje i na niz pozitivnih strukturnih promjena nakon 2013. godine. Rast robnog izvoza bio je široko rasprostranjen među proizvodnim kategorijama i uglavnom orijentiran na zajedničko europsko tržište. Uz to, povećala se trgovinska otvorenost, praćena porastom udjela hrvatskog izvoza na svjetskom i europskom tržištu. Primjetno je i poboljšanje pokazatelja izraženih komparativnih prednosti u skupinama proizvoda više dodane vrijednosti, rast sofisticiranosti izvoza i usklađenosti izvoza s europskom potražnjom, jačanje unutar-sektorske trgovine, kao i smanjenje proizvodne i geografske koncentracije robnog izvoza. Sve to upućuje kako je izvozni sektor novu krizu izazvanu pandemijom koronavirusa dočekao otporniji nego u slučaju svjetske financijske krize 2008./2009., iako Hrvatska, unatoč pozitivnim kretanjima nakon 2013., i dalje obujmom i strukturom izvoza zaostaje za drugim CEE zemljama. 

Domagoj Šelebaj u svom radu "Mikroekonomski aspekti izvoza hrvatske prerađivačke industrije nakon ulaska u Europsku uniju" analizira trgovinske tijekove na razini poduzeća što pokazuje brojne pozitivne promjene u strukturi izvoznika nakon 2013. godine. Njihov je relativni udio u populaciji povećan, uz zamjetan rast izvozne intenzivnosti. Nakon ulaska u EU počela se oporavljati i produktivnost hrvatske prerađivačke industrije, što je isključivo rezultat poslovanja izvoznika. Smanjena je i koncentracija robnog izvoza, zbog sve većeg udjela malih i srednjih poduzeća u agregatnom izvozu. Nakon 2013. godine prvi put vjerojatno prevladavaju učinci ekstenzivne margine, odnosno veći je izvoz određen izvoznom aktivnošću novih izvoznika. U radu se potvrđuju i superiornija obilježja izvoznika u odnosu na neizvoznike, kao i činjenica da izvoznici nisu homogena skupina poduzeća s obzirom na intenzivnost i učestalost izvoza te način uključenosti u međunarodnu robnu razmjenu.