"Specifičnosti hrvatskog gospodarstva idu u prilog uvođenju eura, a pritom je Hrvatska najmanja država članica Europske unije koja još uvijek koristi vlastitu valutu", istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u izlaganju održanom 15. veljače 2021. na online događaju pod nazivom Does the Euro have a future? u organizaciji Europske debatne inicijative.
U hrvatskom bankovnom sustavu dominiraju banke u vlasništvu institucija iz europodručja, rekao je guverner Vujčić naglasivši da je zbog izražene euroiziranosti Hrvatska visoko izložena valutnom riziku. Pojasnio je da će uvođenjem eura Hrvatska ostvariti značajne i trajne koristi koje su znatno veće od troškova koji su uglavnom jednokratni.
Govoreći o procesu uvođenja eura guverner je kazao da je Hrvatska u srpnju prošle godine ušla u europski tečajni mehanizam (ERM II) u kojem će provesti najmanje dvije godine, a u tom periodu mora ispuniti kriterije nominalne konvergencije.
Istaknuo je da je središnji paritet određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna, a hrvatska će kuna sudjelovati u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije ±15% oko središnjeg pariteta. Istodobno s ulaskom u europski tečajni mehanizam, uspostavljena je i bliska suradnja Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom, te je time HNB postao dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM-a). Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Hrvatska sudjeluje i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM).
Osim ispunjavanja mastriških kriterija nominalne konvergencije, prije uvođenja eura Hrvatska mora provesti osam mjera u četiri područja koja uključuju jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjivanje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšavanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima i jačanje stečajnog okvira.
Guverner je također rekao da je u prosincu prošle godine Vlada Republike Hrvatske usvojila Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom koji donosi pregled svih važnih aktivnosti koje će se provoditi u predstojećem razdoblju; kako će se organizirati nabava i distribucija gotovog novca eura, uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica, gdje i u kojem roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, kako će se prilagoditi kamatne stope i preračunavati cijene, kako će se zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te kako će se hrvatski pravni okvir prilagoditi novoj službenoj valuti.
Predstavljajući ekonomsku politiku Hrvatske tijekom pandemije COVID-19 guverner Vujčić je kazao da se u 2020. dogodio snažan pad BDP-a, dok se u 2021. očekuje njegov rast zbog oporavka turizma, rastućih transfera iz EU-a, obnove nakon potresa 2020. i nižeg poreza na dohodak. Očekuje se da će se stopa inflacije lagano ubrzati te će u 2021. doseći 1,0%, nakon što je u 2020. godini inflacija iznosila 0,1% na što je najviše utjecalo smanjenje cijene nafte.
Oporavak na tekućem i kapitalnom računu u ovoj će godini biti potaknut snažnijim izvozom putovanja i sve većom apsorpcijom EU sredstava, a hrvatski robni izvoz pokazao je elastičnost, za razliku od uvoza koji je naglo pao u prvih jedanaest mjeseci prošle godine.
Sveobuhvatan odgovor politike na pandemiju uključivao je fiskalne i monetarne mjere, kao i supervizorske mjere HNB-a i Hanfe, rekao je guverner te dodao da su devizne intervencije središnje banke stabilizirale tečaj, dok se iznos međunarodnih pričuva oporavio i dosegao razinu prije pandemije. Također, višak kunske likvidnosti popeo se na rekordne razine što je doprinijelo održavanju povoljnih troškova financiranja i kreditiranja od strane banaka.