U nastavku je sadržajni sažetak uvodnih obraćanja i panela održanih na konferenciji Financiranje održivog rasta u organizaciji Hrvatske narodne banke i Veleposlanstva Italije

Temeljna je ideja ove konferencije bilo okupljanje stručnjaka iz Italije i Hrvatske kako bi raspravljali o ključnim temama koje snažno povezuju naša gospodarstva. Naš zajednički cilj, ujedno i dugoročni europski cilj, jest kreiranje ekonomskih uvjeta koji potiču održivi rast zasnovan na zelenoj ekonomiji, inovacijama i digitalizaciji. Postizanje tog cilja zahtijeva financijsku podršku za mala i srednja poduzeća te za inovativne i ekološki održive projekte, rekao je guverner Boris Vujčić pri otvaranju online konferencije o talijansko-hrvatskoj suradnji i financiranju gospodarskog oporavka pod nazivom "Financiranje održivog rasta" (Finance for Sustainable Growth), koja je održana 11. prosinca u organizaciji Hrvatske narodne banke i Veleposlanstva Italije. Guverner je pritom istaknuo da je konferencija pružila priliku za raspravu o politikama za rješavanje tih zajedničkih izazova te za poticanje produktivnosti i održivog rasta, kao i za daljnje jačanje talijansko-hrvatske suradnje u turizmu, energetici i financijama.

Veleposlanik Republike Italije u Republici Hrvatskoj Pierfrancesco Sacco tom je prigodom rekao: "Naša današnja konferencija, u ovoj veličanstvenoj dvorani i s brojnim uglednim izlagačima, govori o važnosti koju Hrvatska i Italija pridaju svojemu povijesnom prijateljstvu. Sastanak Koordinacijskog odbora ministara Republike Hrvatske i Talijanske Republike koji se prije deset dana održao u Zagrebu daje nam odgovarajući kontekst. Pritom je ključna politička poruka kristalno jasna: Italija i Hrvatska trebaju jedna drugu."

Veleposlanik Sacco također je naglasio da Hrvatska i Italija dijele stajalište da su izgledi za oporavak od pandemije i povećanje otpornosti njihovih gospodarstava u budućnosti bolji ako dodatno ojačaju svoje veze. I na razini država i politika, ali, što je iznimno važno, i na poslovnoj razini. Zbog svoje bliske povezanosti bankarski i financijski sektor, krvožilni sustavi naših dvaju gospodarstava, sposobni su za moderniziranje i nov početak talijansko-hrvatskoga povijesnog partnerstva, zaključio je veleposlanik.

Uvodna izlaganja na konferenciji održali su Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske, Manlio di Stefano, zamjenik državnog tajnika za vanjske poslove Republike Italije, Ivan Barbarić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za međunarodne poslove i EU, Gianfranco Bisagni, suizvršni direktor za komercijalno bankarstvo za zemlje Jugoistočne Europe, Unicredit Spa, Marco Elio Rottigni, rukovoditelj Sektora za strane banke supsidijare, Intesa Sanpaolo Spa i Daniele Franco, generalni direktor, Banca d'Italia.

U nastavku se nalaze sažeci panel rasprava koje su pripremili moderatori panela.

Panel I – Javna i privatna ulaganja za gospodarski oporavak i rast

Sudionici prvog panela pod nazivom „Javna i privatna ulaganja za gospodarski oporavak i rast” su sljedeći kreatori politika i stručnjaci iz različitih područja: Sandra Švaljek (zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke), Šime Erlić (državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije), Victoria Zinchuk (direktorica EBRD-a u Hrvatskoj), Fabrizio Balassone (voditelj Uprave za strukturne gospodarske analize, Banca d’Italia) i Francesco Ruffoli (predsjednik Talijansko hrvatske gospodarske komore). Panel raspravu je moderirao Milan Deskar-Škrbić, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci.

Panel je otvoren općenitim pitanjima o značaju novog višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027. i instrumenta Next Generation EU, apsorpcijskog kapaciteta Hrvatske i Italije u tom smislu, značaja novih instrumenata EU-a za postizanje fiskalne održivosti i prostoru za suradnju između Hrvatske i Italije u tom pogledu. 

Gđa Švaljek navela je da je doprinos fondova EU-a ukupnoj investicijskoj aktivnosti u Hrvatskoj već vrlo visok, posebice u javnim ulaganjima gdje je oko 80% ukupnih ulaganja financirano sredstvima iz EU izvora.  U tom je smislu Hrvatska vrlo ovisna o sredstvima iz EU fondova. To je najočiglednije u slučaju lokalnih jedinica koje imaju prilično ograničen fiskalni kapacitet.  U takvim se okolnostima čini da su sredstva iz EU fondova izgubila svoj izvorni smisao, a to je da budu samo izvor dodatnog financiranja. Također je naglasila da se očekuje da će se visina neto uplata iz EU-a povećati s otprilike 2,8% BDP-a u 2019. na otprilike 4,5% BDP-a u 2021., što znači da će izvori sredstava biti obilni te da neće biti poteškoća s financiranjem. Ključni je izazov priprema kvalitetnih javnih ulaganja koja bi trebala poticati gospodarsku aktivnost u kratkoročnom ali i u dugoročnom razdoblju (kreatori politika trebaju uzeti u obzir ne samo kratkoročne već i dugoročne fiskalne multiplikatore).  Proteklih su godina javna ulaganja jedinica lokalne države bila rascjepkana te njima nisu postignute željene sinergije. U narednim godinama, država treba usmjeriti sredstva iz EU fondova u produktivna javna ulaganja koja će pridonijeti ponovnoj uspostavi sposobnosti domaćeg gospodarstva za postizanje viših stopa gospodarskog rasta. Gđa Švaljek vidi potencijal za javna ulaganja u različitim područjima, od javnog prijevoza i mobilnosti, energetske učinkovitosti do održive poljoprivrede i turizma.

Gosp. Erlić složio se s tvrdnjom da financiranje neće biti problem i naglasio je apsorpcijski kapacitet kao glavni problem. Objasnio je da je trenutačna situacija velik izazov za javnu upravu u Hrvatskoj zbog kratkih rokova i činjenice da se financijsko programiranje trenutačno ne odnosi samo na kohezijsku politiku (kao obično) već i na nove instrumente EU-a, Next Generation EU i posebice Mehanizam za oporavak i otpornost. Međutim, gosp. Erlić optimističan je i vjeruje da će Hrvatska uspjeti pripremiti sve potrebne dokumente i projekte na vrijeme i iskoristiti sredstva iz EU fondova za poticanje gospodarstva. Također je istaknuo da su kreatori politika morali uz gospodarske posljedice pandemije uzeti u obzir i štetu uzrokovanu jakim potresom koji je pogodio Zagreb. Uzimajući u obzir sve navedeno, smatra da su sredstva iz EU fondova potrebnija no ikad. Također je upozorio da ne smijemo zanemariti ulogu Europske teritorijalne suradnje (ETC), koja bi trebala postati još značajnija u sklopu novog višegodišnjeg financijskog okvira. U vezi s time istaknuo je dobru suradnju između Hrvatske i Italije te sudjelovanje tih dvaju država kao javnih partnera u različitim projektima u kulturi, marketingu Jadranskog mora, itd. Naglasio je i ulogu ETC-a u privatnim ulaganjima (Hrvatska i Italija imaju iskustvo s više od 500 prekograničnih projekata). Gosp. Erlić je zaključio svoje izlaganje naglašavanjem ETC-a kao važnog generatora budućih privatnih ulaganja.

Gđa Zinchuk govorila je o ulozi EBRD-a i načinu na koji bi ta institucija mogla pomoći i privatnom sektoru i kreatorima politike u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju.  Objasnila je da EBRD osigurava sredstva, ulaže u vlasnički kapital i daje savjetodavne usluge te je navela primjere savjetodavnih usluga koje je pružio EBRD u izradi masterplan studija urbane regeneracije Šibenika, Splita i Zagreba (Gredelj) te je nedavno započeo s izradom masterplan studije za Grad Pulu. Ističe ulogu EBRD-a i u jačanju učinkovitosti poduzeća u državnom vlasništvu, aktivaciji državne imovine i sufinanciranju projekata EU-a na razini lokalnih jedinica, a ne lokalnih vlasti. Posebno je naglasila da će se EBRD odazvati na svaki poziv i osigurati svoju stručnu pomoć i iskustvo. No važno je EBRD uključiti u sam početak procesa planiranja projekta. Gđa Zinchuk postavila je pitanje javno-privatnog partnerstva (JPP), zaboravljenog u Hrvatskoj. Po njezinom mišljenju to je pogreška, jer loša iskustva s pojedinim JPP-ima ne znače da ih zauvijek treba odbaciti. U tom se smislu postavlja pitanje – zašto se ne bi koristili JPP-om u kontekstu novih instrumenata EU-a (primjerice ova je kriza pokazala da javni zdravstveni sustav možda nije dovoljno snažan bez pomoći privatnog sektora). EBRD može pomoći u uspostavi JPP-a, što bi bilo korisno i za privatni i za državni sektor. I u konačnici, gđa Zinchuk podsjetila je sudionike na čuvenu izreku koja kaže da nikad ne treba propustiti prilike koje otvara neka kriza i postavila je pitanje bi li hrvatske vlasti pozvale EBRD da sudjeluju u pripremi projekata u sklopu novog financijskog okvira EU-a (gosp. Erlić odgovorio je da svakako postoji prostor za EBRD u tom smislu).

Gosp. Balassone objasnio je da iskustvo Italije pokazuje da je rastući omjer javnog duga i BDP-a u prošlosti bio uglavnom rezultat učinka nazivnika. Točnije, rastući omjer javnog duga i BDP-a prije korona krize u Italiji nije većinom proizlazio iz loše vođene fiskalne politike već iz niskog potencijala za rast. U tom smislu, fondovi EU-a imaju važnu ulogu u poticanju gospodarske aktivnosti i stabilizaciji omjera javnog duga i BDP-a koji je znatno porastao za vrijeme korona krize. Za poticanje gospodarstva i potencijalne stope rasta BDP-a, fondove EU-a treba usmjeravati prema kvalitetnim i produktivnim javnim ulaganjima s velikim kratkoročnim i dugoročnim fiskalnim multiplikatorima. Nadalje, ukazuje na važnu ulogu novih financijskih instrumenata EU-a u smanjivanju potencijalnih napetosti na financijskim tržištima zbog "eksplozije" javnog duga uslijed korona krize u svim državama EU-a. No, slično kao i u Hrvatskoj, gosp. Balassonea brine sposobnost Italije da pripremi kvalitetne projekte i apsorbira velik potencijal koji pružaju novi dostupni financijski instrumenti.

Gosp. Ruffoli započeo je svoje izlaganje navođenjem činjenice da su Hrvatska i Italija na dnu ljestvice u pogledu uporabe fondova EU-a. Kao glavni razlog tako lošeg rezultata navodi nedovoljno poznavanje postupaka i ispravnog sastavljanja zahtjeva za fondovima nadležnih tijela. Dodao je da to nije novi problem i da su često odlične inicijative bile blokirane zbog birokratskih prepreka.  Taj bi se problem mogao riješiti edukacijom namještenika u različitim državnim tijelima ili ministarstvima, možda izravno preko stručnjaka iz ureda u Bruxellesu koji bi mogli dati jasne i precizne upute o načinu sastavljanja zahtjeva za fondovima i podnošenju tih zahtjeva. Naveo je mogućnost da se u okviru Talijansko hrvatske gospodarske komore uspostavi poseban ured koji bi tvrtkama članicama kao i onima koje to nisu pružao te usluge. Što se tiče privatnih ulaganja, vjeruje da je u ovom trenutku od iznimnog značaja osigurati važnu infrastrukturnu povezanost pomoću autocesta, željeznice i telekomunikacijskih priključaka. Zaključujući svoje izlaganje, naveo je da su mnoge talijanske i hrvatske tvrtke izravno ili neizravno povezane s tim vrstama tržišta i on smatra da je stvaranje partnerstva između talijanskih i hrvatskih tvrtki koja imaju potencijal za stvaranje sinergije i širenje poslovanja krajnji cilj Komore kojemu će se težiti u nadolazećem razdoblju.

Tema drugog dijela panela bila je uloga monetarne politike u oporavku u razdoblju nakon korone i značaju privatnog sektora u apsorpciji novih financijskih instrumenata EU-a.

Gđa Švaljek istaknula je da će monetarna politika igrati vrlo značajnu ulogu u nadolazećim godinama u Hrvatskoj. Kako bi pomogla i javnom i privatnom sektoru u jačanju gospodarske aktivnosti, Hrvatska narodna banka treba očuvati financijsku stabilnost te stabilnost tečaja i cijena i na taj način osigurati opću stabilnost na različitim tržištima. Održavanjem visoke likvidnosti bankovnog sektora i niskih kamatnih stopa i prinosa na tržištu novca i tržištu državnih obveznica, HNB može spriječiti učinak istiskivanja s tržišta do kojeg bi moglo doći uslijed očekivanje fiskalne ekspanzije.

Što se tiče uloge monetarne politike, gosp. Balassone dodao je da je vrlo zanimljivo kako je prije pitanje bilo može li monetarna politika djelovati bez podrške fiskalne politike a sada je situacija obrnuta. Kazao je da bi se korona krizu moglo promatrati kao simetrični šok koji pogađa sve države europodručja i države EU-a i da je monetarna politika koju provodi ESB primjerena u tom smislu (ekspanzivna monetarna politika trenutačno odgovara svima). Dodao je da bi monetarna politika mogla pomoći u sprječavanju istiskivanja privatnih ulaganja s tržišta.

Gđa Zinchuk pozvala je na donošenje odvažnih odluka i dodala da se ne smije gubiti vrijeme. Podsjetila je sudionike i publiku da vlasti mogu učiniti mnogo toga no da je privatni sektor pokretač gospodarstva. Ako želimo postići održivo jačanje privatnih ulaganja, kreatori politika trebaju osigurati institucionalnu kvalitetu i olakšati regulatorni teret (jednostavnost poslovanja). Dodala je da kreatori politike trebaju pogledati primjere drugih zemalja (npr. male Baltičke države) i dati značaj privatnom sektoru.

PANEL II – Uloga financijskog sektora u gospodarskom oporavku

Drugi panel bio je naziva Uloga financijskog sektora u gospodarskom oporavku. Panel je moderirao Marko Jurčić, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore. Govornici na panelu bili su Romeo Collina, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, puk. Pietro Bianchi, voditelj istraživanja i analiza, Guardia di Finanza, Ministarstvo gospodarstva i financija Republike Italije, Marijana Oreb, članica Uprave HAMAG-BICRO-a, Francesco Tilli, direktor za međunarodne odnose SIMEST-a i Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke. Uvodno je gosp. Vedran Šošić dao pregled hrvatskog financijskog sustava i njegove stabilnosti. Gosp. Šošić naglasio je kako je unatoč šokovima izazvanima pandemijom COVID-19, financijski sustav vrlo stabilan i otporan. Određeni pokazatelji ukazuju na znakove slabljenja no oni nisu ozbiljna prijetnja u ovom trenutku jer je početna otpornost bila velika.

Gosp. Collina i gosp. Lucić dali su svoje viđenje poslovanja dvaju najvećih hrvatskih banaka za vrijeme pandemije te njihovih poslovnih izgleda nakon pandemije. Njihove glavne poruke su sljedeće:

• Veći fokus treba biti na malim i srednjim poduzećima;
• Događaju se promjene u strukturi klijenata – poslovni klijenti koji ranije nisu bili skloni korištenju širokog raspona proizvoda banaka sada pokazuju veći interes za te proizvode;
• Banke su likvidne i spremne financirati kvalitetne projekte te traže održive projekte u poslovnom sektoru;
• Odobravanjem moratorija na kredite banke su pokušale izići u susret i pomoći svojim klijentima i u poslovnom i u privatnom sektoru tijekom ove nezapamćene krize.

Gđa Oreb predstavila je osnovne alate i kreditne linije HAMAG-BICRO-a koje stoje na raspolaganju poduzećima pogođenima krizom uzrokovanom pandemijom COVID-19 kao i alate koji će malim i srednjim poduzećima omogućiti provedbu njihovih razvojnih projekata u narednom razdoblju. Gđa Oreb dodala je kako su iznosi osigurani za pomoć u rješavanju utjecaja pandemije visoki i održivi.

Gosp. Tilli naglasio je činjenicu da su se mogućnosti za talijanska ulaganja u Hrvatsku znatno povećale za vrijeme pandemije, nakon određenog perioda nakon pristupanja Hrvatske u EU kada su bile ponešto otežane. Mogućnosti za ulaganja značajne su i SIMEST se raduje jačanju svojih aktivnosti u Hrvatskoj, pružanjem financijske podrške talijanskim poduzećima na tom tržištu.

Gosp. Bianchi govorio je o pitanju pranja novca, s naglaskom na talijansko-hrvatsku suradnju. Gosp. Bianchi je napomenuo da, iako postoje određeni izazovi, oni se rješavaju, te u svakom slučaju nisu značajni u toj mjeri da bi bili prijetnja ukupnoj pozitivnoj situaciji u pogledu financijske suradnje između dvije države.

Osnovni zaključak panel rasprave bio je kako je suradnja između talijanskih i hrvatskih financijskih institucija zdrava i čvrsta. Banke obiju država pokazuju određeni interes za tržište druge države no ne znatno više nego s ostalim tržištima u EU-u. Dijeljenje najboljih praksi je prisutno, te je suradnja tradicionalno snažna.

PANEL III – Poslovni panel o energiji

Treći panel dana bavio se temom energije, a moderirala ga je direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac. Na panelu su sudjelovali Tamara Perko (predsjednica Uprave HBOR-a), Milan Horvat (predsjednik NO-a FIMA Invest), Alberto Pinori (predsjednik udruženja koje okuplja tvrtke iz OIE sektora ANIE Rinnovabili) i Giambattista Semeraro (direktor projekata za izgradnju industrijskih postrojenja FATA EPC).

Direktorica OIEH-a gđa Maja Pokrovac naglasila je veliko zalaganje privatnog sektora u pokretanju OIE projekata u Hrvatskoj tijekom zadnjih 15 godina i istaknula potrebu razvijanja novih poslovnih modela za daljnji razvoj sektora u budućnosti. Izdvojila je aktivnosti koje OIEH-a provodi u tom smjeru, naglasivši važnost komuniciranja i educiranja o važnim temama među kojima je i financiranje projekata u okvirima novog premijskog sustava. Sa sudionicima panel rasprave razgovarala je o novim poslovnim mogućnostima, potrebnim mjerama i reformama za ubrzavanje razvoja obnovljive energije te financijskim instrumentima kao potpori energetskoj tranziciji i ispunjavanju Zelenog plana. Na panelu su otvorene teme o novim poslovnim mogućnostima, potrebnim mjerama i reformama za ubrzavanje razvoja OIE, financijskim instrumentima te ispunjavanju Zelenog plana.

Gosp. Horvat, predsjednik NO-a FIMA Invest, primijetio je da se u zadnjih deset godina situacija u energetskom sektoru drastično promijenila, a OIE su postali jeftiniji i zanimljiviji investitorima. Ocijenio je premijski sustav vrlo dobrim te rekao da mnogi privatni investitori sada traže mogućnost ulaganja u OIE sektor. Vidi puno mogućnosti financiranja OIE projekata, ne samo kroz banke nego i kroz nove modele privatnim novcem, te je najavio i da FIMA priprema energetski fond koji bi trebao biti spreman u prvom kvartalu 2021. godine. Predviđa da će u sljedećih par godina tome biti posvećeni više nego ikad prije te da će energetski sektor u sljedećem desetljeću biti najsnažniji. Za dobar sustav financiranja ističe nužnost educiranja i razumijevanja procesa u OIE sektoru, a kao segment koji je potrebno razvijati u Hrvatskoj vidi elektromobilnost.

Gosp. Pinori, predsjednik udruženja koje okuplja tvrtke iz OIE sektora (ANIE Rinnovabili) podijelio je iskustva financiranja OIE sektora u Italiji. Nakon razdoblja u kojem je, od 2007. godine OIE sektor funkcionirao po principima FIT-a, u Italiji su uveli sustav zasnovan na smanjenju poreza. Održivost o kojoj se danas puno govori ljudima prije nije bila bliska, no u okolnostima pandemije COVID-19 svi su postali svjesni njezine važnosti – u svim sektorima pa tako i u energetici. Koronakriza time je, tvrdi, kreirala i priliku – treba na dobar način iskoristiti novac koji je na raspolaganju za investicije u OIE projekte. Kao najveći izazov vidi birokraciju koja na više razina usporava i onemogućava realizaciju projekata te je naglasio nužnost reforme.

Gđa Perko, predsjednica Uprave HBOR-a, potvrdila je da je održivost prije samo godinu dana bila mnogima nerazumljiv pojam, čemu je i sama svjedočila, dok je danas održivost temelj europskih i nacionalnih dokumenata o čijoj primjeni HBOR svakodnevno komunicira i s ministarstvima i Europskom komisijom. Napomenula je da aktivnosti koje nisu u skladu s principom održivosti i klimatskim planom neće biti financirane. U kontekstu pitanja o pripremama za novi investicijski ciklus i prijelaz na premijski sustav, naglasila je važnost educiranja o ovoj temi i pohvalila aktivnosti koje u tome poduzima OIEH-a. Istaknula je razliku između projektnog i korporativnog financiranja, pri čemu je projektno financiranje za banku veći rizik, te potrebu dodatnog analiziranja i razumijevanja novih uvjeta, unaprjeđivanja internih procedura, kapaciteta i znanja.

Gosp. Semeraro, direktor projekata za izgradnju industrijskih postrojenja FATA EPC koji ima iskustva sudjelovanja u projektima u Hrvatskoj, govorio je o projektima solarnih elektrana koje realiziraju u Italiji kao inovacijske modele s pohranom energije u baterijama i vodi. Otvoreni su i za slične projekte u Hrvatskoj, a Dalmaciju u tome vide kao zanimljivo područje.

Zaključno, svi su se složili da je puno posla pred svima i da su temelj uključivanja u novi investicijski ciklus OIE sektora informiranje, komuniciranje i edukacija, uz suradnju svih dionika.

Jedino tako će svima biti jasno što i na koji način mogu i trebaju činiti kako bi ispunili zajedničke nacionalne i europske ciljeve.

Panel IV – Poslovni panel o turizmu

Tema zadnje panel rasprave bila je turizam i u toj raspravi sudjelovali su Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Željko Kukurin, predsjednik granske udruge Hrvatske udruge poslodavaca za ugostiteljstvo i turizam, Marina Lalli, predsjednica, Federalturismo Confindustria i Paola Pacchiana, ambasadorica internacionalizacije, Associazione Startup Turismo. Moderator panela bio je Damir Krešić, direktor Instituta za turizam. Na panelu se uglavnom raspravljalo o načinu na koji će trenutačna situacija povezana s pandemijom koronavirusa utjecati na globalno i regionalno turističko tržište i dominantne tržišne trendove, promjene u ponašanju potrošača u turizmu, potražnju u domaćem i međunarodnom turizmu, ulaganja u turizam, itd.

Gosp. Glavina dao je kratki prikaz mjera koje su poduzeli hrvatska Vlada i Ministarstvo turizma i sporta kako bi ublažili utjecaj pandemije COVID-19 na turizam i osigurale podršku turizmu i njegovu oporavku u Hrvatskoj. Gosp. Glavina istaknuo je kao glavne mjere koje su poduzete državne subvencije turizmu (uglavnom za plaće), porezne olakšice, COVID-19 kredite/zajmove, državna jamstva za tvrtke u turizmu, itd. 

Gosp. Staničić istaknuo je mjere koje je poduzela Hrvatska turistička zajednica kako bi ublažila utjecaj pandemije COVID-19 na hrvatski turizam, a to su jačanje domaće i regionalne turističke potražnje (zemlje Srednje i Istočne Europe) i snažnije oglašavanje i promotivne aktivnosti na različitim digitalnim platformama.  Gosp. Staničić naglasio je da će se putnička i turistička industrija u potpunosti oporaviti od pandemije COVID-19 kroz dvije do tri godine. 

Gosp. Kukurin istaknuo je velik utjecaj koji će pandemija COVID-19 imati na ulaganja u turizam, navodeći da će se ulaganja koja su započeta prije krize vjerojatno završiti, ali da vjerojatno neće biti novih ulaganja u razdoblju od sljedećih dvije do tri godine. Dodao je da je procijenjena vrijednost ulaganja u turizam u Hrvatskoj u 2019. iznosila otprilike 1 mlrd. EUR (od čega se 50% odnosi na ulaganja u hotelski sektor), uz dodatnih 3,5 mlrd. EUR planiranih ulaganja u sljedećih pet godina, koja će vjerojatno biti odgođena zbog krize nastale pandemijom.

Gđa Lalli dala je zanimljiv prikaz utjecaja pandemije COVID-19 na talijansku turističku industriju, napomenuvši da je Italija, za razliku od Hrvatske, manje ovisna o međunarodnoj turističkoj potražnji jer domaći turisti čine 50% talijanske turističke potražnje.  Također je istaknula da je pandemija imala sličan utjecaj na turizam u Hrvatskoj i Italiji zbog činjenice da obje zemlje imaju sličan proizvod u kojem dominiraju 3S turizam, kulturni turizam i gradski turizam i zbog činjenice da obje zemlje, a posebno Hrvatska imaju izrazito naglašenu sezonalnost turističke potražnje.  Gđa Lalli navela je kao jednu od glavnih slabosti talijanskog turizma veliku ovisnost o luksuznom segmentu turističkog tržišta koje je izrazito pogođeno krizom uslijed pandemije COVID-19. Gđa Lalli zaključila je svoje izlaganje istaknuvši da je kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 posebno teško pogodila posrednike na turističkom tržištu; turističke agencije i slične tvrtke u Italiji i Hrvatskoj imale su pad prometa veći od 85% u odnosu na 2019. 

Gđa Pacchiana dala je kratki prikaz situacije sa startup tvrtkama u turizmu, navodeći nekoliko primjera najboljih praksi u segmentu turističkog startup poslovanja, istaknuvši kako su informacijska i komunikacijska tehnologija pomogli turizmu u prevladavanju mnogih problema uzrokovanih pandemijom.