Karakteristike fiskalne politike u Hrvatskoj: Ovise li o fazi poslovnog ciklusa?

Objavljeno: 16.3.2022.
Karakteristike fiskalne politike u Hrvatskoj: Ovise li o fazi poslovnog ciklusa?

„Glavna novina ovog rada je da analiziramo karakteristike fiskalne politike kroz faze poslovnog ciklusa, tj. ekspanzije i recesije. Stoga proučavamo asimetrično ponašanje fiskalne politike, dopuštajući različito ponašanje ovisno o fazi poslovnog ciklusa. Održivost javnog duga govori kako kreatori politike reagiraju na zaduženost. Javni dug se smatra održivim kada se primarni saldo povećava kao odgovor na veću zaduženost. S druge strane, cikličnost fiskalne politike govori nam ponaša li se fiskalna politika pro ili kontraciklički“, ustvrdio je Frane Banić, stručni suradnik u HNB-ovoj Direkciji za ekonomske analize, predstavljajući članak  "Karakteristike fiskalne politike u Hrvatskoj: Ovisi li o fazi poslovnog ciklusa?" na današnjem online predavanju u organizaciji Hrvatske narodne banke i Instituta za javne financije. Koautor članka je Vladimir Arčabić, docent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a autori su rad objavili u znanstvenom časopisu Instituta za javne financije Public Sector Economics.

Ističući kako je kontraciklička fiskalna politika poželjna zbog toga što izglađuje poslovne cikluse, Banić je naglasio kako je autorima cilj bio analizirati održivost i cikličnost fiskalne politike. Naime, s obzirom na štetne učinke globalne financijske krize na gospodarstvo i javne financije, mogućnosti i ograničenja fiskalne politike važno su istraživačko pitanje, posebice održivost i cikličnost fiskalne politike. Mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, zabilježile su nepovoljne fiskalne pokazatelje nakon globalne krize. Ubrzo nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, pokrenuta je procedura prekomjernog deficita 2014. godine na temelju preporuke Komisije zbog nepoštivanja referentnih vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu. Preporuka je ukinuta 2017. odlukom Vijeća. Tijekom tog razdoblja došlo je do korekcije prekomjernog deficita u Hrvatskoj: deficit opće države pao je ispod 3% BDP-a, a javni dug je stabiliziran.

Iako je fiskalna politika stabilizirana u razdoblju od 2014. do 2017. godine, postavlja se pitanje u kojoj mjeri je fiskalna politika održiva i kakva je priroda njezina ponašanja tijekom poslovnog ciklusa. Stoga je jačanje fiskalne discipline i posljedično stvaranje fiskalnog prostora za ublažavanje negativnih učinaka krize na fiskalne pokazatelje trebao bi biti glavni fokus kreatora fiskalne politike. Informacije o ponašanju fiskalne politike i održivosti javnog duga u Hrvatskoj vrlo su važne za kreatore fiskalne politike u vezi s pristupanjem europodručju, s obzirom na kriterije fiskalne konvergencije.

„Javni dug je održiv, ali dokazi su uvjerljiviji u fazama gospodarskog rasta, odnosno u ekspanzijama. Nalazimo jači dokaz asimetrije u cikličnosti fiskalne politike nego o održivosti javnog duga. Drugim riječima, cikličnost fiskalne politike mijenja se tijekom poslovnog ciklusa, obično prelazeći iz kontracikličke u gornjem režimu (ekspanzije) u procikličku i acikličku u nižem režimu (recesije). Kontroliranje modela nesigurnosti ekonomske politike ne mijenja bitno rezultate“, istaknuo je Banić.

Rezultati istraživanja ukazuju na održivost javnog duga i kontracikličko ponašanje fiskalne politike tijekom ekspanzija u Hrvatskoj. Rezultati se mogu opisati s gledišta nositelja ekonomske politike na način da u fazama recesije dominiraju diskrecijske mjere te da je veći naglasak na održivosti javnog duga, što je u Hrvatskoj bilo uvjetovano procedurom prekomjernog deficita. S gledišta pristupanja Hrvatske europodručju, rezultati su povoljni i ukazuju na stabilnost javnih financija.

Snimka predstavljanja rada

Prezentacija

Pretraživanje novosti