Guverner sudjelovao na konferenciji Europske investicijske banke

Objavljeno: 27.11.2019.
Guverner sudjelovao na konferenciji Europske investicijske banke

Za daljnju financijsku integraciju u EU-u potrebno je dovršiti bankovnu uniju – to je preduvjet rasta i konvergencije u Europskoj uniji, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na godišnjoj konferenciji Europske investicijske banke (EIB) Striving for competitiveness and inclusion: what policies for Europe koja se održava 26. i 27. studenoga u Luksemburgu.

Iskustvo s globalnom financijskom krizom i krizom eura potaknulo je dvije inicijative kako bi se povećala stabilnost banaka i unaprijedila daljnja integracija financijskih tržišta u Europskoj uniji – stvaranje bankovne unije i unije tržišta kapitala. Dva od tri stupa bankovne unije, jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) i zajednički sanacijski mehanizam (SRM), već postoje, no europski sustav osiguranja depozita (EDIS) još je u ranoj fazi.

Na početku krize financijski je sektor bio ranjiv i fragmentiran, što su bili ozbiljni rizici za stabilnost i nacionalnih gospodarstava i europodručja u cjelini. Nastavak politike reforma pomogao je u smanjenju tih rizika. Poboljšanje financijske integracije u EU-u nije samo pitanje financijskog sektora, već zahtijeva cjelovitiji pristup. Naime, tržište dionica u EU-u neravnomjerno je razvijeno i ne pridonosi procesu podjele rizika onoliko koliko bi moglo. U određenoj je mjeri to rezultat povoljnoga poreznog tretmana duga, ali i kulturnog nasljeđa te činjenice da je financiranje vlasničkim kapitalom teže razumljivo, pogotovo manjim poduzećima.

U europodručju banke gube svoj tržišni udio, istaknuo je guverner, jer nebankarski posrednici nastavljaju rast nakon krize. Imovina nebankarskih financijskih posrednika rasla je brže od imovine banaka i danas banke drže manje od 50% financijske imovine.

S druge strane, na financijskim tržištima u zemljama Srednje i Istočne Europe i dalje je prisutna vodeća uloga banaka. Da bi se produbilo financijsko tržište tih zemalja, trebalo bi razmotriti kako ojačati nebankarske financijske posrednike. Međutim, smanjeno povjerenje u financijski sektor, posebno u manje posrednike, i trenutačno povoljni uvjeti financiranja banaka podržavaju dominaciju banaka.

Zbog bankovne krize, razdoblja inflacije, financijskih prijevara i pada tržišta dionica i dalje je prisutan oprez u poslovanju s manjim financijskim posrednicima, posebice zbog toga što se zaštita potrošača u tim zemljama još uvijek razvija. U takvoj situaciji korist imaju upravo banke sa svojim "standardiziranim" proizvodima. Upravo je "standardizacija" problem jer su banke manje fleksibilne, što dovodi u pitanje financiranje malih i srednjih poduzeća. Manje tvrtke često se financiraju uz visoke kolaterale i s kratkim rokom dospijeća, pri čemu se ne poštuju njihove poslovne specifičnosti. Stoga je za te zemlje financijsko produbljivanje ključno u smislu razvoja mreže različitih financijskih posrednika.

Financijsko produbljivanje posebno je važno za financiranje inovativnih i visokotehnoloških tvrtki koje su značajne jer jačaju konkurentnost zemlje, povećavaju produktivnost i podržavaju gospodarski rast, posebno u razdoblju krize, istaknuo je guverner. No, kako su inovativne tvrtke uobičajeno manje, često trpe zbog standardnih ograničenja financiranja manjih poduzeća.

Financiranje visokotehnoloških tvrtki u zemljama Srednje i Istočne Europe još je veći izazov jer je razina povjerenja u financijski sektor niža, i na strani potražnje i na strani ponude.

Da bi podržale visokotehnološke industrije u kojima je čest tržišni neuspjeh, moraju intervenirati vlade. Uzimanjem u obzir važnosti inovacija za gospodarski rast i razvoj, kreatori politika nastoje podržati inovativnost i inovativne tvrtke pomoću različitih metoda. Mogu, na primjer, stvoriti različite programe koji djeluju kao fondovi poduzetničkoga kapitala, ali bez pritiska za brzim profitom koji često zahtijevaju privatni investitori, a mogu se koristiti i različitim poreznim mjerama, poput poreznih olakšica, poreznih poticaja za istraživanje i razvoj, ubrzane amortizacije visokotehnološke opreme itd.

Također, financijsko bi opismenjavanje trebalo, osim na potrošače, usmjeriti i na poduzetnike kako bi ih se upoznalo s prednostima financiranja putem vlasničkoga kapitala.

Na panelu "Investicijsko financiranje u Europi" uz guvernera Vujčića sudjelovali su Catherine Mann, glavna ekonomistica grupe Citigroup, Peter Praet, bivši član izvršnog odbora Europske središnje banke, Jordi Gual, predsjednik CaixaBank, uz moderatoricu Laurence Boone, glavnu ekonomisticu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Pretraživanje novosti