Na konferenciji Blokade računa građana: od činjenica ka mogućim rješenjima održanoj u Zagrebu 27. studenoga 2017. u organizaciji Styria Hrvatske i tjednika Express, govorio je i viceguverner Hrvatske narodne banke, Bojan Fras. Viceguverner Fras naglasio je da se samo 7 posto stambenih kredita stanovništvu neuredno otplaćuje, unatoč njihovom značajnom udjelu u NPL-ovima (tzv. lošim kreditima). Osim stambenih kredita, u NPL-ovima u sektoru stanovništva značajan udio zauzimaju gotovinski nenamjenski krediti i prekoračenja po transakcijskim računima, a zadaća je Hrvatske narodne banke osigurati stabilnost kreditnih institucija, a time i financijskog sustava, no i voditi računa da rizik i tretman NPL-ova u bankama bude u zakonskim okvirima.
Osim u Hrvatskoj, s prekomjernom zaduženošću susreću se i ostale članice EU-a, ali i zemlje iz našeg okruženja. Stoga je Europska unija donijela nekoliko regulatornih inicijativa čija primjena bi u konačnici morala smanjiti i blokade građana; tako je i u Hrvatskoj, na tragu primjene europskih rješenja, nedavno donesen i novi Zakon o potrošačkom stambenom kreditiranju koji uvodi cijeli niz novina. Između ostalog, on uključuje i mjere sukladno kojima kreditne institucije moraju procjenjivati kreditnu sposobnost klijenta, detaljno izvijestiti klijenta o svim rizicima, uvjetima i troškovima kredita, bezuvjetno na zahtjev klijenta konvertirati kredit u stranoj valuti u kune, a uvedena je i mogućnost ugovaranja walk away klauzula koje omogućavaju da se prijenos prava vlasništva nekretnine kao instrumenta osiguranja na kreditnu instituciju smatra potpunim ispunjenjem svih preostalih obveza iz ugovora o kreditu.
Viceguverner Fras je među instrumentima za dugoročno smanjivanje blokada i ovrha istaknuo važnost financijske edukacije. Podsjetio je na istraživanje mjerenja financijske pismenosti koje su u Hrvatskoj proveli HANFA i HNB, a čiji su završni međunarodni usporedni rezultati pokazali da mlade osobe do 19 godina, kao i osobe iznad 70 godina imaju najnižu razinu financijske pismenosti. Iz tog razloga Hrvatska narodna banka provodi modele edukacije za mlađu populaciju, te je tako prošle godine gotovo 2000 učenika i studenata prisustvovalo radionicama i predavanjima u HNB-u.
Uz viceguvernera HNB-a Bojana Frasa, u panelu posvećenom rješavanju problema blokiranih sudjelovali su i Igor Vidra, načelnik Sektora za propise građanskog i trgovačkog prava u Ministarstvu pravosuđa, Orsat Miljenić, bivši ministar pravosuđa, a danas saborski zastupnik SDP-a, Zorka Čačić Zagrajski, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu, Mirka Jozić, čelnica zagrebačkog Ureda za gospodarstvo, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka i Sarajko Baksa, predstavnik Udruge Blokirani.
Analiza Velimira Šonje, direktora Arhivalitike, "Ovršeni dug (blokade) građana" poslužila je kao uvod u raspravu. Podaci su pokazali da se broj blokiranih građana u razdoblju od sredine 2014. do sredine 2017. nije značajno povećavao, da bi se u zadnje tri godine ovaj dug povećao za 14 milijardi kuna, te je dosegao ukupni iznos od 42 milijardi kuna. Analiza je također iznijela na vidjelo da 63 posto ukupnog duga drži 10.000 ljudi. Isto tako, sve je manje onih koji su blokirani kraće od godinu dana, te se njihov broj skoro prepolovio. Iako banke drže najveći dio duga, on je ipak u padu, između ostaloga i zbog toga što je dio dugovanja prodan agencijama za naplatu potraživanja. Međutim, prema kriteriju broja blokiranih građana banke su tek na trećem mjestu iza ICT sektora (tele operateri i HRT) i središnje države - Porezna uprava, gradovi i općine - čiji udio u broju blokiranih građana je posljednjih godine znatno porastao.