Mislav Brkić, viši savjetnik u Sektoru za međunarodne i europske odnose, predstavio je danas rad "Profitabilnost banaka u europodručju u razdoblju visoke inflacije", objavljen u časopisu Public Sector Economics, na 66. Ekonomskoj radionici Hrvatske narodne banke, održanoj u suradnji s Institutom za javne financije.

U radu se analizira učinak snažnog porasta ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) izazvanog visokom inflacijom tijekom razdoblja 2022. – 2023. Značajan rast dobiti banaka u europodručju u tom je razdoblju bio posljedica naglog i neočekivanog povećanja inflacije u okruženju iznimno visoke likvidnosti bankovnog sustava nastale kao rezultat prethodne ekspanzivne monetarne politike.

Zahvaljujući znatnim viškovima likvidnosti, banke iz europodručja bile su u mogućnosti polaganjem sredstava na prekonoćni depozit kod središnjih banaka Eurosustava izravno i značajno profitirati od naglog povećanja ključnih kamatnih stopa ESB-a, koje su u relativno kratkom razdoblju, od srpnja 2022. do rujna 2023., porasle za čak 4,5 postotnih bodova. Osim izdašnih prihoda na viškovima likvidnosti, banke su ostvarivale i povećane prihode od kredita nefinancijskom sektoru, s obzirom na to da su kamatne stope na kredite banaka rasle u skladu s kretanjem ključnih kamatnih stopa ESB-a. S druge strane, kamatni rashodi banaka rasli su znatno sporije od prihoda, što se objašnjava time da u današnje vrijeme glavninu depozita u bankama čine transakcijski računi, čije kamatne stope tek neznatno reagiraju na promjene u monetarnoj politici.

U usporedbi s kretanjima u ostalim članicama europodručja, rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj bio je relativno slab, posebice kada je riječ o kreditima kućanstvima. Naime, sektor kućanstava bio je u velikoj mjeri zaštićen od kamatnog rizika, zahvaljujući tome što je, u skladu s preporukama HNB-a, posljednjih godina znatno porastao udio kredita ugovorenih s fiksnom kamatnom stopom. Nadalje, kod kredita ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom, kao promjenjivi parametar do uvođenja eura uglavnom se koristila nacionalna referentna stopa (NRS), koja je znatno stabilnija od Euribora, što je također ublažilo prijenos restriktivne monetarne politike ESB-a. Naposljetku, kućanstva su bila zaštićena zakonskim odredbama koje propisuju za koliko se najviše mogu povećati kamatne stope kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom ako dođe do snažnog povećanja promjenjivog parametra.

U takvim uvjetima, snažno povećanje kamatnog prihoda i ukupne dobiti banaka u Hrvatskoj u razdoblju 2022. – 2023. bilo je zasnovno ponajprije na izdašnim prihodima od viškova likvidnosti položenih na prekonoćni depozit kod HNB-a, te na snažnom porastu kamatnih prihoda od plasmana kreditnim institucijama, poduzećima i državi, dok su kamatni prihodi od kredita kućanstvima ostali gotovo nepromijenjeni.