Depoziti građana premašili 200 milijardi kuna

Objavljeno: 31.10.2018.
Depoziti građana premašili 200 milijardi kuna

"Depoziti građana nastavljaju se stabilno povećavati te su ljetos premašili 200 milijardi kuna, dok je njihov porast na godišnjoj razini iznosio otprilike 7,5 milijardi kuna, odnosno gotovo 4%", rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, na okruglom stolu održanom 30. listopada 2018. u Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu obilježavanja Svjetskog dana štednje.

Ove se godine nastavlja brži rast depozita od rasta kredita, pogotovo promatraju li se zajedno depoziti i krediti stanovništva i poduzeća; u prvih devet mjeseci ukupan rast kredita iznosio je 8,5 milijardi kuna, dok su se depoziti dvostruko brže povećavali te su u istom razdoblju iznosili 17 milijardi kuna pa su depoziti za 60 milijardi kuna nadmašili kredite koje su podigli stanovništvo i poduzeća. Komentirajući podatke o regionalnoj distribuciji depozita građana, Šošić je pojasnio da se visina depozita među županijama ne razlikuje samo zbog turizma, već da odražava razlike u gospodarskoj snazi pojedinih županija, kao i ukupne razlike u imovini građana, pri čemu je od financijske imovine puno važnija ona nefinancijska (nekretnine npr.), koja je obično četiri do pet puta veća. "Pri tome su u većini hrvatskih županija iznosi depozita veći od odobrenih kredita, a u bankama ima dovoljno sredstava i za  županije koje su oskudnije štednjom."

U panel-diskusiji o temi "Uloga štednje za pojedinca, obitelj i gospodarstvo te financijska pismenost mladih" uz glavnog ekonomista HNB-a sudjelovali su i Oliver Klesinger, izvršni direktor sektora stanovništva iz Slatinske banke d.d. i predsjednik Odbora za poslovanje sa stanovništvom Udruženja banaka HGK, Damir Šprem, predsjednik Uprave, HPB-Stambena štedionica d.d., Danijela Princi Grgat, direktorica odjela Procjena kreditnog rizika u poslovima s malim i srednjim poduzećima, Privredna banka Zagreb d.d., Dajana Barbić, docentica, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Zagreb, Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK te moderator Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK.

U uvodnom izlaganju Zvonimir Savić istaknuo je da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. godine imao oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama. Kada se isključi grad Zagreb u kojem je koncentrirano 28% svih depozita, jadranska Hrvatska ima 83% veću vrijednost depozita po stanovniku od kontinentalne Hrvatske. Iako klasični oročeni depoziti u bankama čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava, zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju, građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi značajnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva.

Damir Šprem pojasnio je trendove u području stambene štednje, te je istaknuo podatak da je tek 15% hrvatskih građana uključeno u sustav stambene štednje, dok u zemljama koje imaju tradiciju stambene štednje, poput Njemačke i Austrije, više od 80% stanovnika ima takve oblike štednje. Hrvatski građani nakon krize sve više sredstava usmjeravaju u osiguravanje svojih budućih mirovina i u tom je segmentu u posljednjih pet godina ukupna vrijednost financijske imovine uvećana za 22%, kazala je Dajana Barbić i naglasila da je važno osvijestiti građane o važnosti štednje, ali i financijske pismenosti kao najvažnijeg sredstva na putu prema financijskoj stabilnosti samog pojedinca i kućanstva.

Search news