Uvođenje eura stavlja pred Hrvatsku još veći naglasak na borbu protiv sprječavanja pranja novca, a posebno bih istaknula važnost svih sudionika u sustavu sprječavanja pranja novca – od klijenata, banaka do uprave banaka i nadzornih tijela, rekla je viceguvernerka Hrvatske narodne banke Martina Drvar na konferenciji u povodu obilježavanja Međunarodnog tjedna svijesti o prijevarama održanoj 16. studenoga u Zagrebu u organizaciji tvrtke Deloitte Hrvatska.
Govoreći o operativnom riziku promjene poslovnog modela u financijskom sektoru viceguvernerka Drvar naglasila je da je digitalizacija uzrokovala pomake u uspostavljanju financijskih usluga, dok je koronakriza u bankama dodatno ubrzala procese digitalizacije. Također, s tehnološkim se napretkom funkcija novca promijenila; danas plaćanja možemo izvršiti i bez bankovnog računa, a vrijednost nečega možemo mjeriti i u kriptoimovini. Promjene koje donose tehnološke inovacije predstavljaju veliku razliku u sagledavanju ukupnih rizika u bankama, a operativni rizik stoga se treba mjeriti na adekvatan način, uvažavajući ustroj pojedine banke na koju se odnosi.
Viceguvernerka je podsjetila da je i u prethodnoj financijskoj krizi operativni rizik bio problem jer je znatan dio infrastrukture upravljanja rizicima bio postavljen izvan dosega europskih subsidijara stranih banaka; velik dio financijskih usluga obavlja se i sada po načelu eksternalizacije od tvrtki izvan bankovnih grupacija. Ipak, zbog koronakrize i regulative koja se odnosi na eksternalizaciju i sanaciju postupno dolazi do vraćanja tih usluga u okvir europskih tvrtki, kazala je viceguvernerka.
Razvoj novih tehnologija postaje sve bitniji za banke, ali on i dalje podrazumijeva i naglašava činjenicu da je čovjek nezamjenjiv faktor u sprječavanju pranja novca jer su moralni i etički standardi nešto što se ne može ugraditi u umjetnu inteligenciju. U imaginarnom kiberprostoru sudjelujemo svi već pristupanjem našim bankovnim računima i provođenjem novčanih transakcija i svi smo dio sustava borbe protiv pranja novca te je važno osvijestiti činjenicu da su osobe koje peru novac kriminalci, a ne dovitljivi poduzetnici, zaključila je Drvar.
Osim izlaganja s temom Operativni rizik promjene poslovnog modela u financijskom sektoru, viceguvernerka HNB-a sudjelovala je i na panel-raspravi s temom Sprječavanje pranja novca u 2020. i dalje te je pojasnila da europska direktiva glede sprječavanja pranja novca propisuje minimalnu razinu onoga što država mora napraviti za sprječavanje pranja novca, a svaka zemlja članica EU-a dorađuje propise, što naposljetku rezultira neujednačenim pravilima postupanja u raznim zemljama Europske unije.
U svrhu unapređenja postojećeg sustava sprječavanja pranja novca viceguvernerka Drvar istaknula je važnost uspostave sustava razmjene informacija koji bi omogućio jednostavnije prepoznavanje sumnjivih klijenata. Pri osiguravanju funkcije prevencije pranja novca HNB očekuje da predsjednici uprava osiguraju postojanje učinkovitog sustava sprječavanja pranja novca koji bi uključivao i jasne obveze osoba zaduženih za poslovanje sa stanovništvom, s poduzećima ili u riznici, te obveze internih revizora, a o tom bi sustavu ocjenu trebali dati i vanjski revizori. Također je pojasnila da HNB nadzire ustroj funkcije prevencije u bankama, dok su tijela progona zadužena za utvrđivanje i za to je li transakcijama došlo do pranja novca i financiranja terorizma. Naime, institucije progona moraju pregledati sumnjive transakcije, utvrditi je li bilo pranja novca i, ako utvrde postojanje pranja novca, takve aktere isključiti iz našega poslovnog okružja, zaključila je.
Uz viceguvernerku Martinu Drvar na panelu su sudjelovali i Stjepan Šutija, direktor Ureda za sprječavanje pranja novca u Hanfi, Ante Biluš, pomoćnik predstojnika Ureda za sprječavanje pranja novca u Ministarstvu financija, Petar Repušić, predsjednik Uprave Partner banke, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, a moderatorica je bila Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitte Hrvatska.