Financijska stabilnost

Objavljeno: 17.7.2015. Ažurirano: 31.5.2021.

Publikacija Financijska stabilnost redovita je godišnja publikacija Hrvatske narodne banke u kojoj se analiziraju glavni rizici za stabilnost bankovnog sustava koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu djeluju kreditne institucije te sposobnosti kreditnih institucija da apsorbiraju moguće gubitke u slučaju materijalizacije tih rizika. Raspravlja se i o mjerama koje HNB poduzima radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Analiza je usmjerena na bankarski sektor zbog njegove dominantne uloge u financiranju gospodarstva.

Financijska stabilnost 25

Objavljeno: 6.6.2024.
Publikacija Financijska stabilnost
Datum Lipanj 2024.
Godina izdanja XVI
ISSN 1846-940X
Dodatak Podaci

Sistemski rizici

Snažna gospodarska ekspanzija poduprla je dohotke stanovništva i poslovne rezultate poduzeća, što je povoljno djelovalo i na stabilnost financijskog sustava.

Glavne strukturne slabosti domaćeg gospodarstva, u vidu visoke izloženosti bankarskog sektora državi te niske stope participacije radne snage, koja uz nepovoljne demografske i migracijske trendove ograničava potencijal gospodarskog rasta, pritom su ostale nepromijenjene. Stoga je i ukupna izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima tek blago smanjena s umjereno povišene razine.

 

Izvori rizika

Najvažniji izvori rizika za financijsku stabilnost proizlaze iz moguće snažnije eskalacije geopolitičkih napetosti, što bi se moglo nepovoljno odraziti na globalne ekonomske tokove, a posredno i na domaće gospodarstvo, koje je kao malo i otvoreno gospodarstvo izrazito podložno prelijevanju utjecaja iz okružja.

 

Krediti kućanstvima

Snažno tržište rada i rast dohodaka poticali su kreditiranje kućanstava, posebno u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita. Rast stambenih kredita istodobno se stabilizirao na umjereno visokim razinama. Rast kamatnih stopa na oročene depozite i s time povezano povećanje nacionalne referentne stope (NRS) blago će i postupno povećati i trošak otplate dijela postojećih kredita kućanstvima.

U uvjetima rasta kamatnih stopa i cijena stambenih nekretnina, sve dulja ročnost stambenih kredita i rastući omjer otplata duga prema dohocima povećavaju ranjivost potrošača na eventualne nepovoljne financijske okolnosti.

OKVIR 2: Ublažava li imovina rizike za financijsku stabilnost povezane s dugom kućanstava

OKVIR 3: Što objašnjava recentni rast gotovinskih nenamjenskih kredita

OKVIR 4: Kako porast NRS-a utječe na troškove otplate kredita za kućanstva

 

Tržište nekretnina

Rastu rizika pridonosi i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, koji je u 2023. bio znatno jači nego u drugim članicama euro područja, iako se broj kupoprodaja nastavio smanjivati. Na tržište stambenih nekretnina dodatno djeluje i investicijska potražnja za stambenim nekretninama sa svrhom kratkoročnog najma, najviše izražena na Jadranu. Ipak, rizike za financijsku stabilnost ublažavaju relativno niska zaduženost kućanstava, umjerena izloženost banaka stambenim kreditima kao i praksa fiksiranja kamatnih stopa uz regulatorna ograničenja visine kamatnih stopa na postojeće kredite.

OKVIR 1: Tržište kratkoročnog najma u Hrvatskoj

 

Poslovni rezultati poduzeća

Dobri rezultati poslovanja nefinancijskih poduzeća za sada smanjuju njihovu ranjivost na zaoštrene uvjete financiranja, iako blagi rast već razmjerno visoke zaduženosti povećava rizike za sposobnost otplate duga u slučaju smanjenja poslovne aktivnosti.

OKVIR 5: Smanjenje važnosti banaka u financiranju poduzeća u Hrvatskoj

 

Bankarski sektor

Bankarski je sektor u 2023. ostvario visoku dobit, a njegovu visoku otpornost potvrdili su i rezultati stresnog testiranja solventnosti i likvidnosti na malo vjerojatne, vrlo intenzivne šokove. No, izglede profitabilnosti u srednjem roku narušavaju nastavak rasta troškova financiranja, moguće pogoršanje kvalitete imovine i povećani kamatni rizik.

OKVIR 6: Metodologija testiranja likvidnosti

 

Makrobonitetna politika

U fokusu makrobonitetne politike HNB-a ostaje održavanje visoke razine zaštitnih slojeva kapitala, koji pomažu očuvanju otpornosti banaka u slučaju pogoršanja makroekonomskih ili financijskih uvjeta bez nepovoljnih učinaka na raspoloživost kredita.