Gospodarska i novčana kretanja u proteklom razdoblju i očekivanja u ovom mjesecu, te dosadašnji rezultati revizije platne bilance bile su glavne teme na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba.
U prošloj je godini fizički obujam industrijske proizvodnje povećan 6,8 posto, a proizvodnost rada u industriji rasla je u jedanaest mjeseci prošle godine 10,7 posto na godišnjoj razini. Promet u trgovini na malo rastao je već četvrtu godinu za redom (lani čak 13,8 posto), u turizmu je lani zabilježeno 41 posto više noćenja nego u prethodnoj godini, svi pokazatelji građevinske djelatnosti također govore o oživljavanju. Prosječna realna neto plaća porasla je u prošloj godini 12,4 posto, a realna bruto plaća 8,3 posto (deflacionirano troškovima života), što nije u raskoraku s kretanjem produktivnosti. Od nepovoljnih pokazatelja najvažniji su nezaposlenost , te stagnacija izvoza ( u kunskom obračunu povećan je 8,5 posto prema prethodnoj godini, no u dolarskom iskazu smanjen je 3,8 posto).
Kreditna aktivnost banaka u prošloj je godini bila zamjetno življa nego u prethodnoj: krediti poduzećima porasli su 42 posto i krediti stanovništvu čak 93 posto, a smanjena su samo ( oko 40 posto) potraživanja banaka od središnje države. Iako je porast monetarnih agregata relativno visok, on se postupno usporavao, a ekspanzija kredita banaka financirana je sve više njihovim zaduživanjem u inozemstvu.
Početak ove godine obilježen je u financijskoj sferi uvođenjem poreza na dodanu vrijednost. Podatak Državnog zavoda za statistiku da su cijene na malo u siječnju porasle za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec ne izaziva osobitu zabrinutost i ohrabruje očekivanja da bi se sljedećih mjeseci dio tog cjenovnog pomaka mogao i neutralizirati. Sa stanovišta monetarne politike značajno je i to da je ova velika promjena u poreznom sustavu prošla bez likvidnosnih poremećaja. To potvrđuje i podatak da se prosječna kamatna stopa na tržištu novca opet smirila, a potražnja za blagajničkim zapisima NBH i za trezorskim zapisima se pojačala, uz vrlo blagi rast kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na kunske plasmane banaka i dalje se zadržava na oko 14 posto. Nakon nešto zamjetnije aprecijacije na prijelazu u ovu godinu, tečaj kune oscilira opet unutar vrlo uskog raspona.
Savjetu HNB predočeni su i rezultati prve faze revizije platne bilance, koja se prilagođava međunarodnim standardima i daje mnogo potpuniji i realniji uvid u sve poslovne i financijske transakcije naše zemlje s inozemstvom. Nova statistička obrada rezultirala je i osjetno povoljnijim podacima o deficitu tekućeg računa od iskazivanih starim načinom.
Nakon nedavne Skupštine Privredne banke Zagreb, na kojoj je imenovan nadzorni odbor, na današnjoj sjednici Savjet HNB suglasio se s sprijedlozima da za predsjednika uprave te banke bude imenovan Božo Prka, a za članove uprave Zvonko Agičić, Franjo Filipović, Ivan Krolo i Ivan Gerovac. Uz to, Savjet HNB dao je i suglasnost na prijedloge da se za predsjednika uprave Istarske kreditne banke Umag d.d. imenuje Miro Dodić,; za predsjednicu uprave Neretvanske gospodarske banke d.d. Ploče Ružica Bebić a za članicu uprave Ilonka Jelčić; za člana uprave Gospodarssko-kreditne banke d.d. Zagreb Branko Petanjek; za predsjednika uprave Štedionice Sonic d.o.o. Zlatan Kuljiš, te za člana uprave Štedionice za obnovu i razvoj d.o.o.Zagreb Marijo Kirinić.
Budući da nije u propisanom zakonskom roku od šest mjeseci obavila upis u Sudski registar i započela s radom, Savjet HNB odlučio je oduzeti odobrenje za rad Libertas banci d.d. Dubrovnik.