U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju trećeg tromjesečja 2023. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 435 mlrd. EUR, što je povećanje od 21,6 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 41,7 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 451 mlrd. EUR, a povećale su se za 18,0 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 41,7 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju trećeg tromjesečja 2023. iznosila je 584% godišnjeg BDP-a, što je povećanje od 10,4 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 15,0 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva povećale su se za 4,8 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 17,9 postotnih bodova, te su na kraju trećeg tromjesečja 2023. dosegnule razinu od 606% godišnjeg BDP-a. Time je prekinuto smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, zbog snažnog rasta BDP-a u procesu oporavka gospodarstva od krize uzrokovane pojavom pandemije bolesti COVID-19 i vrijednosti tih pokazatelja sada se nalaze na razinama uobičajenima za razdoblje prije drugog tromjesečja 2020. godine.

Na kraju trećeg tromjesečja 2023. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 87 mlrd. EUR ili 2,4% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 4,4 mlrd. EUR ili 5,4%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 24 mlrd. EUR, što je porast od 2,8% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 1,8 mlrd. EUR ili 8,0%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 62,7 mlrd. EUR ili 2,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno 2,6 mlrd. EUR ili 4,4% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine). Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila s postupnim rastom koji je započeo u drugom tromjesečju 2022. ubrzo nakon završetka razdoblja ubrzanog rasta koje je trajalo od drugog tromjesečja 2020. do četvrtog tromjesečja 2021.

Na kraju trećeg tromjesečja 2023. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 127 mlrd. EUR, tj. 3,3% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 184 mlrd. EUR, što je rast od 2,2% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je povećanje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –57 mlrd. EUR, što je za 0,2% više nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑