U sklopu statistike financijskih računa[1] Hrvatska narodna banka trenutačno objavljuje samo podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, priljevi na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.
Na kraju četvrtog tromjesečja 2022. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 395 mlrd. EUR, što je povećanje od 7,3 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 25,0 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 413 mlrd. EUR, a povećale su se za 8,6 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno 22,8 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju četvrtog tromjesečja 2022. iznosila je 586% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 11,1 postotnog boda u tom tromjesečju i smanjenje od 49,6 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 10,1 postotni bod u tromjesečju i za 57,4 postotna boda u godinu dana, te su na kraju četvrtog tromjesečja 2022. dosegnule razinu od 612% godišnjeg BDP-a. Time se nastavilo smanjivanje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u drugom tromjesečju 2021. zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na evidentan rast tromjesečnog BDP-a.
Na kraju četvrtog tromjesečja 2022. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 81 mlrd. EUR ili 0,1% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijska imovina kućanstava porasla je za 2,1 mlrd. EUR ili 2,6% u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 22 mlrd. EUR, što je porast od 0,6% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 1,1 mlrd. EUR ili 5,4% u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine. Ta kretanja rezultirala su neznatnim smanjenjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 59 mlrd. EUR ili 0,1% manje nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno 0,9 mlrd. EUR ili 1,6% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine), te je tako netovrijednost ovog sektora, koja je pokazivala trend ubrzanog rasta od drugog tromjesečja 2020., u 2022. godini stagnirala.
Na kraju četvrtog tromjesečja 2022. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 114 mlrd. EUR, tj. 0,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 167 mlrd. EUR, što je rast od 0,7% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –53 mlrd. EUR, što je za 0,4% manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.
Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi
-
Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑
-
Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑