Prema konačnim podacima statistike državnih financija za drugo tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju lipnja 2022. godine iznosilo je 343,7 milijarda kuna, pa je u odnosu na kraj ožujka 2022. ostvaren rast od 1,0 milijardu kuna (ili 0,3%), a u odnosu na kraj lipnja 2021. taj je dug veći za 2,2 milijarde kuna (ili 0,6%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 8,5 milijarda kuna (ili 3,8%) te padom inozemnog duga za 6,3 milijarde kuna (ili 5,3%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug bilježi rast za nešto manje od 6,5 milijarda kuna (ili 2,9%), dok inozemni dug bilježi pad za nešto više od 5,4 milijarde kuna (ili 4,6%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], udio duga u BDP-u već peto tromjesečje zaredom nastavlja padati te se približava vrijednostima iz prvog tromjesečja 2020., tj. trenutku prije pojave negativnih efekata pandemije bolesti COVID-19. Ukupni dug na kraju lipnja 2022. iznosio je 73,1% BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je udio iznosio 84,9%, što je smanjenje od 11,8 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 2,9 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je ovaj udio iznosio 76,0%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju lipnja 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,7%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 5,5%). Pritom je kratkoročni dug na kraju lipnja 2022. bio za 3,1 milijardu kuna (ili 14,3%) manji u odnosu na kraj lipnja 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 5,5 milijarda kuna (ili 1,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑