Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju srpnja iznosila su 355,5 mlrd. kuna ili za 4,2 mlrd. kuna (1,2%) više nego na kraju lipnja (Tablica 1.), što je uglavnom proizišlo iz povećanja novčane mase (3,6 mlrd. kuna), a tek u manjoj mjeri i kvazinovca. Rast M4 rezultat je snažnog povećanja neto domaće aktive (NDA) monetarnog sustava, dok se neto inozemna aktiva smanjila (NIA). NDA je porasla zbog HNB-ova otkupa državnih vrijednosnih papira u nominalnom iznosu od 4,1 mlrd. kuna, što je povećalo neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države. Godišnji se rast M4 u odnosu na kraj prethodnog mjeseca blago usporio na 7,4% (na osnovi transakcija). Pritom je zabilježeno usporavanje godišnjeg rasta i novčane mase (M1) na 17,3% (Slika 1.) i kvazinovca na 0,9% (na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju su se povećali za 0,7 mlrd. kuna (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 234,3 mlrd. kuna. Mjesečno povećanje plasmana u srpnju najviše je rezultat rasta plasmana stanovništvu, a porasli su i plasmani ostalim financijskim institucijama, dok su se plasmani poduzećima smanjili. Tako su stambeni krediti u srpnju porasli za 0,7 mlrd. kuna ili 1,2%, ponajviše pod utjecajem Vladina programa subvencioniranja stambenih kredita, a u manjoj mjeri i zbog zaduživanja u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu. Gotovinski nenamjenski krediti istovremeno su stagnirali. Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana ubrzao se na kraju srpnja na 3,9% (Slika 2.). To je ubrzanje rezultat baznog učinka prodaje potraživanja vezanog uz grupu Agrokor u srpnju prošle godine, što je ujedno povećalo godišnju stopu rasta plasmana nefinancijskim poduzećima s 4,1 posto u lipnju na 5,2% u srpnju (Tablica 2.). Što se tiče stanovništva, nakon stagnacije rasta u prethodna dva mjeseca, godišnji rast plasmana stanovništvu tek se blago ubrzao u srpnju na 3,9%. Pritom su stambeni krediti kao rezultat opisanih kretanja ubrzali rast sa 7,1% u lipnju na 8,0% u srpnju, dok su se gotovinski nenamjenski krediti na godišnjoj razini nastavili usporavati (s 3,8% u lipnju na 2,8% u srpnju).

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje također plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa srpnjem 2020. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije