Hrvatska narodna banka je od ožujka do danas donijela niz mjera kako bi obranila stabilnost tečaja, inflacije, kamatnih stopa i financijskog sustava, te omogućila dostupnost kredita gospodarstvu i građanima, kao i moratorij na kreditne obveze. O svim izazovima koje je kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa i globalnim karantenskim mjerama donijela i hrvatskoj središnjoj banci, razgovarali smo s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB-a. Naše prvo pitanje odnosilo se upravo na stabilnost domaće valute.
HNB je prilično odlučno i brzo reagirao na početku krize kako bi stabilizirao tečaj, u trenutku kada je kuna u odnosu na euro došla na razinu od oko 7,6 kuna za jedan euro. Mogu li građani biti mirni kada je tečaj kune u odnosu na euro u pitanju?
U pogledu stabilnosti kune, građani mogu biti mirni kao i bilo kada u proteklih četvrt stoljeća. Hrvatska narodna banka ima i više nego dovoljno municije da očuva stabilnost tečaja. U protekla dva mjeseca HNB je bankama prodao 2,6 milijardi eura, i taj se iznos uglavnom odnosi na intervencije provedene u drugoj polovini ožujka. Kao što ste primijetili, razina tečaja se u travnju i svibnju stabilizirala pa nije bilo potrebe za znatnijim intervencijama, bankama je prodano tek 50ak milijuna eura. HNB trenutačno raspolaže s 15,1 milijardom eura neto raspoloživih pričuva, odnosno gotovo 16 milijardi eura bruto pričuva. Ta je razina primjerena po svim uobičajenim mjerilima. Dobro je znati i da banke raspolažu s između pet i pol i šest milijardi eura koje praktički trenutačno mogu povući iz inozemstva u slučaju potrebe. Također, HNB je s Europskom središnjom bankom zaključio sporazum o valutnoj razmjeni, koji bi nam u slučaju potrebe stavio na raspolaganje još dvije milijarde eura. Osim visine deviznih pričuva, i druge će okolnosti ići naruku očuvanju stabilnosti tečaja, od viška na tekućem i kapitalnom računu, koji je vjerojatan unatoč očekivanom snažnom padu prihoda od turizma, do izglednog ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II. Dakle, nema razloga za brigu građana, tečaj jest i ostat će stabilan.
Jeste li uočili i jače špekulantske napade na tečaj kune u ovom razdoblju?
Pritisci na slabljenje tečaja kune bili su rezultat promjene očekivanja sudionika na deviznom tržištu; možete to nazvati i špekulacijama. Drugim riječima, pritisak na slabljenje tečaja nije uzrokovala potražnja za devizama zbog uvezene robe ili eventualnih otplata dospjelog inozemnog duga, nego se gotovo isključivo radilo o prilagodbama portfelja domaćih financijskih institucija, poduzeća i građana. Devizni depoziti u bankama stoga su u ožujku porasli za više od šest milijardi kuna. Dio potražnje za devizama došao je od financijskih institucija, odnosno tržišnih sudionika koji su očekivali uobičajeno jačanje tečaja kune s dolaskom turističke sezone i namjeravali na tom jačanju zaraditi, pa su u trenutku nastupanja krize s virusom hitno napuštali ranije zauzete spekulativne pozicije umanjujući na taj način svoje gubitke. U proteklih se mjesec dana stanje na deviznom tržištu umirilo, pa je vidljivo da tržišni sudionici razumiju kako nema suštinskih razloga da tečaj kune izlazi izvan granica u kojima se uobičajeno kreće.
Što će ponajviše utjecati na kretanje inflacije, cijene kojih roba i usluga bi najviše mogle rasti ili padati?
U ovom trenutku na svjetskoj razini na cijene djeluju pritisci različitog smjera. Porast cijena mogli bi uzrokovati poremećaji u proizvodnim lancima, izazvani pandemijom kao i geopolitičkim tenzijama, troškovi prilagodbe novim uvjetima poslovanja, primjerice ulaganja u zaštitnu opremu, te pad proizvodnosti rada uzrokovan nastojanjem tvrtki da zadrže radnike usprkos smanjenju proizvodnje. U suprotnom smjeru na cijene djeluje vrlo slaba potražnja. Građani odgađaju potrošnju zbog velike neizvjesnosti, nezaposlenost raste, a rast plaća će se znatno usporiti ili bi se plaće mogle čak i smanjiti. Tvrtke čuvaju likvidnost za tekuće poslovanje pa odgađaju investicije. Također, inflacijska očekivanja su trenutačno vrlo čvrsto usidrena, tek rijetki očekuju porast inflacije. Napokon, ne najmanje važno, pad globalne potražnje za naftom, u kombinaciji sa sukobom velikih proizvođača, znatno je smanjio njezinu cijenu. Premda će u ovoj godini cijene hrane vjerojatno nešto porasti, na kretanje inflacije ipak bi ponajviše trebale utjecati cijene nafte. Inflacija bi se ove godine u Hrvatskoj vjerojatno u prosjeku mogla držati oko nule, kako pokazuju i zadnji podaci za travanj, dok je lani prosječna stopa inflacije iznosila 0,8 posto. Kao što sam rekao, taj pad inflacije dominantno je rezultat manjih iznosa računa koje plaćamo na benzinskim crpkama i zato je dobra vijest i za građane i za državu u cjelini.
Proveli ste i niz mjera kako biste osigurali likvidnost financijskog sustava i gospodarstva. Koliko ste kuna do sada tim mjerama pustili u sustav?
Kupnjom deviza od HNB-a banke su smanjile iznos kuna na svojim računima za gotovo 20 milijardi pa je valjalo nadomjestiti tu likvidnost kako se uvjeti financiranja ne bi zaoštrili. Mi smo učinili i više od toga. Obvezna pričuva je smanjena s 12 na 9 posto, što je izravno utjecalo na porast viška likvidnosti za 6,3 milijarde kuna. Tržišna vrijednost državnih vrijednosnih papira koje je HNB otkupio iznosi gotovo 16 milijardi kuna, čime se ujedno poduprla likvidnost toga tržišta i stabilizirali prinosi. Strukturnim operacijama, davanjem likvidnosti bankama na pet godina po kamatnoj stopi od 0,25%, kreirano je dodatnih 3,8 milijardi kuna, a kratkoročne potrebe za likvidnošću banaka podmirivali smo i redovnim tjednim operacijama po stopi od 0,05%. Banke na posljednjoj aukciji nisu iskazale interes za sudjelovanjem u redovnim operacijama, što pokazuje daje razina jeftine likvidnosti i više nego dovoljna. To ne čudi imamo li na umu da višak likvidnosti u bankama trenutačno iznosi gotovo 37 milijardi kuna.
Ipak, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije nedavno je prestala zaprimati zahtjeve za korona-kredite, uz pojašnjenje kako su financijska sredstva ograničena. Možete li komentirati tu situaciju?
Svaki doprinos državnih jamstvenih agencija kreditiranju poduzeća u ovoj je situaciji dobrodošao. No, njihov raspoloživi kapacitet, i to ne samo u Hrvatskoj, nije dovoljan da zadovolji iznimno visoke potrebe za osiguranjem likvidnosti poduzetnika, uzrokovane obustavom ili ograničenjima rada velikog dijela gospodarstva. Zato su članice EU-a posebnu pozornost usmjerile na jačanje jamstvenih shema za kreditiranje poduzeća, a neke su ih ustrojile tako da mogu poduprijeti kreditni rast u iznosima od više desetaka postotnih bodova BDP-a. Jamstvene sheme razmjerno skromnim javnim sredstvima potiču znatan rast kredita, kada banke obiluju likvidnošću i kapitalom, ali im je kreditna aktivnost niska zbog velike neizvjesnosti u pogledu budućih gospodarskih kretanja i mogućnosti klijenata da vrate dugove. Ja sam još prije više godina naglašavao potrebu razvoja jamstvenih shema kako bi se bolje iskoristio likvidni potencijal banaka koji je prisutan u Hrvatskoj. U to vrijeme je Europska investicijska banka nudila značajna sredstva u tu svrhu.
HNB je bankama omogućio da do ljeta iduće godine pojačano odobravaju moratorije na kredite za financijski ugrožene klijente. Jeste li zadovoljni pristupom banaka tom problemu?
Građani su do kraja travnja zatražili moratorije za otprilike 54 tisuće kreditnih partija, pri čemu ne možemo sigurno reći o koliko se točno klijenata radi budući da neki klijenti imaju više kredita, odnosno kredite, u više banaka. Vrijednost tih kredita je gotovo devet milijardi kuna. To znači da je moratorij zatražen na nešto manje od osam posto svih kredita odobrenih građanima. Banke su do kraja travnja pozitivno riješile gotovo polovinu zaprimljenih zahtjeva. U interesu banaka je da na najbolji mogući način iskoriste povoljan regulatorni okvir za moratorije koji je omogućio HNB. Ipak, treba biti jasno da je moratorij isključivo alat kojim se može olakšati pozicija dužnika u privremenim teškoćama, odnosno premostiti kratkotrajno razdoblje pada primanja. Ako recesija ostavi dublje i trajnije posljedice na tržište rada, moratoriji, nažalost, neće puno pomoći najteže pogođenim dužnicima.
Prvi put je HNB na tržištu kupovao državne obveznice RH. S kojim ciljem ste poduzeli te mjere i koliko ste novca do sada plasirali za tu svrhu?
Financijska su tržišta osobito osjetljiva na znakove usporavanja gospodarske aktivnosti, a tako je bilo i na početku ove krize. U Hrvatskoj su najsnažnije reagirala dva segmenta financijskog tržišta, devizno tržište i tržište državnih obveznica. Na tržištu državnih obveznica uvođenje tzv. lockdowna (opće karantene) dovelo je do oštrog pada cijena državnih obveznica i znatnog rasta krivulje prinosa. Bilo je nužno djelovati bez oklijevanja, umiriti to tržište i uspostaviti njegovu likvidnost kako bi se država, a posljedično i ostali sektori gospodarstva mogli nastaviti financirati uz prihvatljive uvjete. Postojala je i opasnost zamrzavanja isplata fondova zbog nelikvidnosti tržišta. Sudionike na tržištu državnih obveznica obavijestili smo o svojoj namjeri sredinom ožujka, a zatim proveli tri aukcije kupnje, na kojima smo ukupno otkupili državne obveznice u nominalnom iznosu od 13,8 milijardi kuna, a u vrijednosti od gotovo 16 milijardi kuna. Toliko iznosi dodatna likvidnost koju smo kreirali ovim programom. Sukladno najavi, otkupili smo državne obveznice različitih dospijeća, prvo kratkoročne i dugoročne, a zatim i srednjoročne, kako bi naše kupnje stabilizirale, a što manje poremetile tržište. Bili smo usmjereni isključivo na državne obveznice nominirane u kunama ili s valutnom klauzulom, plative u kunama, budući da je cilj našeg programa otkupa bio poboljšati domaće uvjete financiranja i stabilizirati domaće tržište državnog duga. Krug ugovornih strana u ovim operacijama proširili smo na sve financijske institucije da bismo kreirali dovoljne količine likvidnosti i osigurali da se po povoljnim uvjetima u zemlji može financirati i država, i kućanstva, i poduzeća. Pandemijska kriza prijetila je velikim ekonomskim i socijalnim troškovima, a vjerujem da smo ih ovim potezom znatno umanjili.
Neki analitičari, poput ekonomista Velimira Šonje, prigovaraju da ste prigodom intervencija na tržištu obveznica propustili javnosti dati neke detalje tih aukcija koji sadrže detaljne ili minimalno orijentacijske informacije. Kako komentirate takve prigovore?
U aukcijama otkupa državnih obveznica nema doista ništa tajno, i o njemu sam govorio u svim javnim nastupima tijekom protekla dva mjeseca. Poduzimanjem, prvi put, te tzv. nekonvencionalne mjere monetarne politike Hrvatska narodna banka nije odstupila ni od uobičajenih standarda informacija koje ima i Europska središnja banka, sada s već dugogodišnjim programom otkupa različitih vrsta imovine. Na internetskoj stranici HNB-a mogu se pronaći informacije o nominalnim iznosima državnih obveznica otkupljenima na svakoj pojedinačnoj aukciji, a tržišna vrijednost otkupljenih državnih obveznica u portfelju Hrvatske narodne banke dnevno se ažurira i objavljuje. Uz te informacije javnosti smo predočili i podatak o ukupnom iznosu pristiglih i prihvaćenih ponuda, što je u skladu s uobičajenim standardima informacija o takvim vrstama transakcija u eurozoni.
Zdravko Marić, ministar financija, kazao je kako će Vlada, od oko 63 milijarde kuna potrebnih za zaduživanje u ovoj godini, oko 32 milijarde realizirati na domaćem tržištu kapitala, a ostatak na inozemnom tržištu ili putem sredstava od EU-a ili drugih međunarodnih financijskih institucija. Smatrate li da je Vlada možda već prije trebala zatražiti financijsku pomoć MMF-a ili nekih drugih institucija? Treba li Vlada ubrzati proces zaduživanja na inozemnom tržištu?
Premda je do sada više od stotinu država zatražilo pomoć MMF-a, među njima još uvijek nisu članice EU-a. Za to postoje opravdani razlozi. Osim što je riječ o razvijenijim zemljama s boljom ukupnom makroekonomskom slikom, članice EU-a u krizi se, barem za sada, oslanjaju na vlastite mehanizme solidarnosti. Francusko-njemački prijedlog stvaranja novog fonda u iznosu od 500 milijardi eura posebno bi koristio snažnije pogođenim zemljama, onima koje imaju više troškove zaduživanja i jače su opterećene javnim dugom, među koje spada i Hrvatska. Ako se taj prijedlog usvoji, predviđena sredstva bit će dodatak povrh više od milijarde eura, koliko se u ovoj godini može očekivati u vidu dodatnih transfera sredstava EU-a i zajmova međunarodnih financijskih institucija. Nakon izbijanja krize na međunarodno tržište su izišle europske zemlje članice eurozone i članice EU-a izvan europodručja, kao i zemlje izvan EU-a. Osim onoga što smo napravili na domaćem tržištu, znatan dio financiranja potrebno je napraviti i na međunarodnom tržištu, što je jasno od početka. Još uvijek nije kasno za izlazak na inozemno tržište. Vjerujem da Vlada priprema teren za inozemno zaduženje i da bi mogla uskoro krenuti u taj projekt.
Kako ste kazali u jednom intervjuu, sada smo svi priučeni epidemiolozi. Kako vi gledate na mogući razvoj situacije, što ako se kriza doista produlji na jesen?
To je pitanje s puno nepoznanica. To bi ovisilo o trenutku eventualnog povratka epidemije, o njezinu intenzitetu, o raspoloživosti cjepiva ili lijeka u tom trenutku, o kapacitetu zdravstvenog sustava da u realnom vremenu prati i ograničava širenje virusa i skrbi za veći broj oboljelih, te o sposobnosti gospodarstva da ostvari suživot s virusom. Što se ovog zadnjeg tiče, vidimo ubrzanu digitalizaciju u svim područjima gospodarstva. Tvrtke same organiziraju zaštitne mjere kao, na primjer, mjerenje temperature zaposlenima, a dućani instaliraju termovizijske kamere. Svi takvi i slični napori jačaju otpornost gospodarstva, premda neće i ne mogu u potpunosti otkloniti poremećaje u djelatnostima koje ovise o neometanom odvijanju prometa i fizičkom kontaktu, kao što je, na primjer, slučaj u turizmu, važnoj grani hrvatskoga gospodarstva.
Stojite li još uvijek pri ocjeni danoj u intervjuu Jutarnjem listu da ova kriza nije vrijeme za rezanje plaća u javnom sektoru?
Iako je to postala osjetljiva politička tema, a ja se u predizborno vrijeme tradicionalno klonim takvih rasprava ako se ne tiču zadaća HNB-a, mogu ponoviti tri, kako se obično kaže, argumenta ekonomista. Prvi je da je duboka recesija uzrokovana privremenim egzogenim šokom nepovoljan trenutak za fiskalne rezove. Jedino što u toj situaciji koliko-toliko održava potražnju jest fiskalna ekspanzija. Naravno, pri formuliranju fiskalne politike uvijek valja voditi računa o dugoročnoj održivosti javnog duga. Drugo, povezano, fiskalne uštede varijanti koje su bile na stolu, kako je predočio u svom istraživanju Institut za javne financije, bile bi skromne. Treće, javni sektor, kako godinama govorim, treba drugu vrstu reformi, a ne linearno ili progresivno smanjivanje plaća. Problem javnog sektora je broj ljudi, distribucija plaća, kvaliteta ljudi, osobito na rukovodećim pozicijama, velik broj institucija i posljedično niska efikasnost javnog sektora. Ništa od toga neće se riješiti jednostavnom politikom smanjivanja plaća, dapače moglo bi se i pogoršati. Vrijeme za ozbiljnu reformu javnog sektora bilo je prije ove krize i bit će nakon nje, kad nastupi oporavak. Ako postoji politički apetit da se ona napravi. Sigurno je da je to jedna od najvažnijih strukturnih reformi za Hrvatsku.
Ovog svibnja trebao bi biti gotov nadzor ESB-a HNB-a koji se provodi nad pet velikih hrvatskih banaka, kao i procjena na temelju zahtjeva Hrvatske za uspostavu bliske suradnje između ESB-a i HNB-a? Možete li reći nešto više o tome?
Iako su mnogi mislili da će nas kriza s virusom usporiti, sve se odvija prema planu. Zakonske i druge regulatorne pripreme za uspostavu bliske suradnje su provedene, a za koji tjedan, početkom lipnja, vidjet ćemo i rezultate sveobuhvatne procjene kvalitete aktive za tih pet banaka. Bez ikakve namjere da prejudiciram rezultate, vjerujem kako će ona još jednom pokazati da smo u području supervizije banaka kontinuirano obavljali dobar posao, a tako ćemo nastaviti i u bliskoj suradnji jer će naši supervizori sudjelovati u radu timova koji nadziru najveće europske banke. Moram posebno istaknuti kako u ovom slučaju ujedno krčimo stazu za sve koji će doći iza nas, jer ni jedna zemlja prije nas još nije uspostavila takav oblik bliske suradnje s ESB-om.
Vlada je nedavno usvojila Izvješće o provedbi Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji. Hoće li nas ova kriza usporiti na putu prema usvajanju eura?
Aktualna kriza u svakom slučaju neće utjecati na očekivanu dinamiku ulaska Republike Hrvatske u ERM II i bankovnu uniju, i to je ono što je u sadašnjem trenutku najvažnije. Hoće li ova kriza nakon toga utjecati na sposobnost Hrvatske da zadovolji sve mastriške kriterije, a što će se ocjenjivati otprilike dvije godine nakon što uđemo u ERM II, i u najkraćem mogućem roku uvede euro, u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati. Još uvijek pouzdano ne znamo koliko dugo ova kriza može potrajati, a samim time ni koliko duboka ona može biti. Ako bi iduće godine započeo gospodarski oporavak kako sada predviđamo, uvođenje eura u takozvanim najkraćim rokovima je i dalje moguće. Pritom će biti ključno brzo stabilizirati javne financije i povratiti trend uvjerljivog približavanja udjela javnog duga razini od 60 posto BDP-a. No, imajući na umu karakter ove krize, kao i razinu neizvjesnosti koja otežava prognoziranje u sadašnjem trenutku, vjerujem da ćemo o datumu ulaska Hrvatske u eurozonu moći puno pouzdanije govoriti iduće godine.
Ovog svibnja bi HNB trebao preuzeti izračun i objavu nacionalne referentne stope (NRS), jedne od značajnijih referentnih kamatnih stopa koju je do sada izračunavala i objavljivala Hrvatska udruga banaka (HUB). Kako stvari stoje u vezi s tim pitanjem?
HNB će krajem ovog mjeseca, prema predviđenom rasporedu, prvi put objaviti novu stopu na temelju podataka za prvo tromjesečje ove godine. Za potrošače se ništa bitno ne mijenja jer metodologija izračuna i podaci na kojima se izračun temelji ostaju identični kao do sada.
Uz epidemiološke mjere koje je trebalo poduzeti, zgrada HNB-a s pripadajućim objektima je u potresu prilično stradala. Koje ste mjere sve poduzeli kako bi HNB funkcionirao, kako ste se nosili s tim dodatnim problemima?
Pandemijski uvjeti, a zatim i potres koji je potresao Zagreb, i nanio djelomičnu štetu HNB-ovim zgradama, prisilili su nas na hitne promjene u načinu poslovanja. S ponosom i zahvalnošću prema svim našim zaposlenicima, mogu sada reći da smo reagirali brzo, predano i efikasno, istodobno vodeći brigu o svim epidemiološkim kriterijima i zaštiti zdravlja. Osigurali smo hitnu podršku informatičkog sustava za masovan rad od kuće, a pritom smo izmjenom alternirajućih operativnih timova osigurali neprekinuti rad kritičnih funkcija u prostorijama banke. Sada se polako i mi vraćamo u normalu - koliko je u ovim epidemiološkim uvjetima moguće. Nadamo se da ćemo uz maksimalno vođenje brige o higijensko-epidemiološkim mjerama, uključivši i mjerenje temperature pri ulasku u HNB, postupno sve zaposlenike vratiti na posao u urede, iako se i rad od kuće pokazao u našem slučaju vrlo efikasnim. Drugo ograničenje koje imamo jest sanacija oštećenih zgrada, koja je počela nekoliko dana nakon potresa, a puna funkcionalnost svih zgrada bit će omogućena za dva do tri mjeseca.