Ubrzanje inflacije zbog porasta uvezene inflacije, oporavka osobne potrošnje i statističkih razloga
Inflacija potrošačkih cijena potkraj 2021. godine znatno se povećala, što je građanima bilo osobito vidljivo na računima za gorivo i prehrambene proizvode te je izazvalo povećanu pozornost medija i široke javnosti. Tako visoka inflacija u Hrvatskoj je prethodno zabilježena prije trinaest godina, odnosno 2008. godine. Ubrzanje domaće inflacije u drugoj polovini 2007. i tijekom 2008. godine bilo je, slično kao i recentna kretanja inflacije, pod znatnim utjecajem uvoznih pritisaka zbog znatnog poskupljenja energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, do kojeg je došlo u uvjetima snažnoga globalnog gospodarskog rasta. Unatoč sličnostima, između te dvije epizode povišene inflacije postoje i znatne razlike. Rast cijena sirovina zabilježen 2007. i 2008. bio je povezan i s gospodarskim kretanjima u Kini, odnosno uvelike se pripisuje povećanoj potražnji zbog ubrzane industrijalizacije Kine i masovnih migracija tamošnjih radnika u gradove. Među domaćim činiteljima koji su potaknuli jačanje inflacije u razdoblju od sredine 2007. te tijekom 2008. godine valja izdvojiti znatno ubrzanje rasta domaće potražnje i jediničnih troškova rada. S druge strane, recentno povećanje inflacije uglavnom je posljedica triju faktora: povećanja uvezene inflacije, odnosno porasta cijena sirovina i industrijskih proizvoda na svjetskom tržištu, zatim oporavka domaće osobne potrošnje, što je potaknulo proizvođače i trgovce da porast troškova prevale na krajnje kupce, i konačno statističkih razloga, odnosno činjenice da se tekuće cijene uspoređuju s cijenama godinu dana prije, tj. potkraj 2020. godine, a koje su bile smanjene zbog tržišnih poremećaja uzrokovanih pandemijom i zatvaranjem gospodarstava.
Činitelji koji su potaknuli rast cijena
Na uvezenu inflaciju utjecali su oporavak globalne potražnje i promjene u strukturi potražnje...
Otvaranje gospodarstava nakon prvoga pandemijskog vala potaknulo je oporavak globalne potražnje, što je dovelo do povećanja cijena energenata na svjetskom tržištu, a od sredine 2020. godine povećavale su se i cijene većine drugih sirovina (primjerice žitarica, uljarica, drva i metala). Povećanje cijena sirove nafte na svjetskom tržištu ubrzo, u pravilu već tijekom sljedećeg tjedna, rezultira rastom cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu. Uz to, ono s određenim vremenskim pomakom može utjecati i na porast drugih cijena robe odnosno usluga, primjerice cijena autobusnog i avionskog prijevoza. Slično tome, poskupljenje prehrambenih sirovina, primjerice uljarica, relativno se brzo prelijeva na cijene ulja, a s određenim vremenskim pomakom može utjecati i na povećanje drugih cijena, poput ugostiteljskih usluga. Istodobno se, zbog promjena u navikama do kojih je došlo tijekom pandemije, kao što su rad od kuće i izbjegavanje javnog prijevoza, povećala potražnja za informatičkom opremom i automobilima, što je dodatno potaknulo rast njihovih cijena.
... kao i vremenske nepogode, poteškoće u funkcioniranju globalnih lanaca opskrbe te rast vozarina u pomorskom prijevozu
Dok se potražnja brzo oporavljala od pandemijskog poremećaja, utjecaji na ponudu bili su znatno trajniji pa su poteškoće u funkcioniranju globalnih lanaca opskrbe uzrokovale nestašice određenih poluproizvoda (primjerice poluvodiča) i gotovih proizvoda u koje se oni ugrađuju, npr. automobila i informatičke opreme. Na rast uvezenih inflatornih pritisaka utjecao je i rast vozarina u pomorskom prijevozu, napose na linijama iz azijskih zemalja prema Europi, koji je bio rezultat manjka kontejnera i radne snage u lukama i na brodovima, a zbog novih valova pandemije i potrebe da radnici ostanu u (samo)izolaciji. Na rast cijena prehrambenih sirovina utjecale su i nepovoljne vremenske prilike (suše, poplave, mraz) koje su se odrazile na prinose pojedinih kultura.
Povećane troškove domaća poduzeća s vremenskim pomakom prelila na rast cijena
Poduzeća smanjenjem profitnih marža u pravilu nastoje izbjeći porast cijena svojih proizvoda zbog porasta troškova kako ne bi poskupljenjima narušili poslovne odnose s kupcima, a djelomično ih u tome sprječavaju i ugovori koji se obično ugovaraju na duže razdoblje. Kako se domaća potražnja oporavljala, a porast cijena sirovina i intermedijarnih dobara na svjetskom tržištu nije bio privremenoga karaktera kako se isprva smatralo, domaća su poduzeća s određenim vremenskim pomakom ipak počela prelijevati povećane troškove na rast cijena svojih proizvoda.
Porast cijena na godišnjoj razini posljedica je i učinka baznog razdoblja za usporedbu cijena
Potkraj 2021. cijene su porasle na godišnjoj razini i zbog statističkih razloga, odnosno tzv. učinka baznog razdoblja za usporedbu cijena. Tako se primjerice godišnji rast cijena hrane povećao i zbog toga što su cijene hrane u Hrvatskoj pale krajem 2020. godine. To je osobito bilo vidljivo kod cijena mesa koje su se smanjile kada su se na tržištu EU-a stvorili viškovi zbog smanjenog izvoza u azijske zemlje.
Projekcija inflacije
Vrhunac godišnje stope inflacije očekuje se u drugom tromjesečju 2022....
Najnovije procjene upućuju na to da bi prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla biti znatno viša od one u prethodnoj godini. Ocjenjuje se da će najveći doprinos ubrzanju prosječne inflacije dati cijene hrane i energije. Godišnja bi stopa inflacije vrhunac tijekom 2022. mogla dosegnuti u drugom tromjesečju, kada se očekuje porast cijena električne energije i prirodnog plina koje se administrativno reguliraju i mijenjaju jedanput godišnje. Cijene spomenutih energenata na europskom tržištu snažno rastu još od jeseni 2021. godine, na što je, osim povećane potražnje, uvelike djelovao slabiji dotok plina iz Rusije i Norveške. Kako se zemlje Europske unije u određenoj mjeri oslanjaju na plin u proizvodnji električne energije, tako se rast cijena plina prelio i na rast cijene električne energije na europskom tržištu. Potkraj 2022. očekuje se smanjenje godišnje stope inflacije. Pritom se računa s postupnom normalizacijom lanaca opskrbe, koja će omogućiti uravnoteženje ponude i potražnje pojedinih poluproizvoda i gotovih proizvoda na globalnoj razini. S približavanjem kraja godine očekuje se i postupno usporavanje godišnje stope rasta cijena hrane, koje bi moglo biti rezultat stabilizacije cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu te učinka baznog razdoblja uzrokovanog znatnim rastom cijena hrane krajem 2021. godine. Uz to, u istom razdoblju očekuje se i znatno usporavanje godišnjeg rasta cijena energije zbog baznog učinka te pada cijena sirove nafte, u skladu s trenutačnim stanjem na terminskom tržištu.
... no neizvjesnost glede ostvarenja projekcije i dalje je velika, s izraženijim rizicima da inflacija bude viša
Rizici vezani uz projekciju inflacije u 2022. godini vrlo su izraženi, pri čemu prevladavaju rizici da ona bude viša od projicirane. Na višu bi inflaciju mogao utjecati izrazitiji porast određenih administrativno reguliranih cijena te snažniji gospodarski rast od očekivanog. Nadalje, inflatorni pritisci iz vanjskog okružja također bi mogli biti veći, prije svega ako cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu unatoč očekivanjima stabilizacije nastave rasti te ako se inflacija u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima poveća više od očekivanja.
Što HNB može učiniti?
Na globalnoj razini otvoreno je pitanje tempa normalizacije monetarnih politika...
Ubrzanje inflacije u 2021. godini nije specifičnost samo hrvatskoga gospodarstva nego je globalni fenomen. Tijekom posljednjih nekoliko godina inflacija u Hrvatskoj bila je slična prosjeku europodručja, a to se nastavilo i u 2021. godini, premda se s ubrzavanjem inflacije povećala i njezina disperzija među članicama europodručja i EU-a. Tijekom dugačkog razdoblja niske inflacije na globalnoj razini prevladavale su ekspanzivno orijentirane monetarne politike. Kamatne stope središnjih banaka dosegnule su nultu ili čak negativnu razinu, pa su središnje banke počele primjenjivati i brojne nekonvencionalne mjere monetarne politike. U kontekstu ubrzavanja inflacije otvara se pitanje tempa normalizacije monetarnih politika na globalnoj razini, odnosno povlačenja izvanrednih poticajnih mjera i podizanja referentnih kamatnih stopa. Ocjena perzistentnosti inflacije, odnosno mjere u kojoj je njezino ubrzavanje trajnije naravi, imat će ključan utjecaj na brzinu normalizacije monetarne politike. Razlike u ostvarenim stopama inflacije među valutnim područjima pritom opravdavaju različite reakcije središnjih banaka. Pojedine bi središnje banke osobito mogle pribjegavati stezanju monetarne politike ako ocijene da postoji rizik stvaranja inflacijske spirale zbog povećanja inflacijskih očekivanja i njihova ugrađivanja u cijene i plaće.
... a u Hrvatskoj se izazovi mogu pojaviti ako stopa inflacije premaši onu u europodručju, što zasad nije zabilježeno
Kada je riječ o Hrvatskoj, HNB se godinama oslanjao na politiku odražavanja stabilnog tečaja kune prema euru, čime je osigurao nisku inflaciju u Hrvatskoj. U prethodnim je razdobljima inflacija u Hrvatskoj velikim dijelom ovisila o kretanjima inflacije u europodručju, a to će vrijediti i nadalje, uz uvjet nepromijenjene monetarne politike. Izazovi za monetarnu politiku pojavit će se u prvom redu ako stopa inflacije u Hrvatskoj postane znatno viša od one u europodručju. To zasad nije zabilježeno, odnosno nije došlo do primjetnijeg jačanja domaćih inflatornih pritisaka. Tako nije vidljivo prelijevanje više inflacije u izraženiji rast plaća, na što je utjecao još uvijek donekle povišen broj nezaposlenih koji je na podjednakoj razini kao prije krize, uz liberalizaciju zapošljavanja stranih radnika. Također, cijene usluga, koje se dominantno formiraju pod utjecajem domaće potražnje, ne pridonose znatno inflaciji.
HNB-u na raspolaganju mjere monetarne politike za povlačenje likvidnosti i tečajna politika
Ako se ipak pojavi potreba za reakcijom središnje banke na inflacijske pritiske, odnosno ako rast cijena pokrene i domaće izvore inflacije, na raspolaganju su mjere monetarne politike za povlačenje likvidnosti i tečajna politika. Pritom bi se dopuštanjem da tečaj aprecira mogao smanjiti pritisak povećanja uvoznih cijena na domaću inflaciju. S druge strane, tako bi došlo do smanjenja cjenovne konkurentnosti izvoznika.