Keywords

inozemni dug; pokazatelji zaduženosti; pokazatelji stanja; pokazatelji toka

Pregovori i ugovoreni sporazumi o reprogramiranju duga s Pariškim i Londonskim klubom otvorili su subjektima iz Republike Hrvatske pristup međunarodnim tržištima kapitala i intenzivirali proces zaduživanja, što je problematiku inozemnog duga i zaduženosti učnilo vrlo aktualnom temom. U ovom su radu navedene osnovne karakteristike sustava praćenja inozemnog duga Republike Hrvatske. Na temelju opisanog sustava i osnovnog izvora podataka - baze podataka o kreditnim poslovima HNB-a - izvršena je zatim analiza strukture inozemnog duga kao i niza pokazatelja zaduženosti. Pri analizi podataka postavilo se pitanje je li postojeća dinamika zaduživanja dugoročno održiva, u kojoj je mjeri Hrvatska zadužena i prijeti li joj dužnička kriza te do koje se mjere smije dopustiti zaduživanje a da se ne ugrozi budući privredni rast. Kako bi se objektivnije ocijenio trenutačni položaj RH, izvršena je i usporedba istovrsnih pokazatelja za 4 skupine zemalja (prvu su čnile zemlje sa stopom rasta koja se očekuju u RH u idućim razdobljima; drugu sljednice bivše SFRJ; a treću, odnosno četvrtu skupinu: uspješnije i manje uspješne tranzicijske zemlje). Provedena analiza potvrdila je da je za pravilno tumačenje izračunatih vrijednosti pokazatelja zaduženosti potrebno i dobro poznavanje specifičnosti svake zemlje glede načina upotrebe dobivenih sredstava, kao i poznavanje općih obilježja gospodarske aktivnosti pojedine zemlje. Odnosno, politika zaduživanja samo je jedan od segmenata ukupne ekonomske politike zemlje. Osim toga i cjelokupno makroekonomsko okruženje može u velikoj mjeri utjecati na poziciju zemlje. Prema svim promatranim pokazateljima, a u usporedbi s navedenim zemljama i prosjecima grupacija zemalja u koje se Hrvatska prema kriterijima Svjetske banke svrstava, RH se ne može smatrati prezaduženom zemljom. Ipak vrijednosti četiriju izračunatih omjera (dug/BDP, otplate glavnice/ korištenja, neto kapitalni transferi/uvoz i neto kapitalni transferi/BDP) upozoravaju na nužan oprez pri daljnjem zaduživanju jer bi - iako međunarodna likvidnost Hrvatske nije neposredno ugrožena - daljnje zaduživanje jednakim intenzitetom moglo tu likvidnost dovesti u pitanje.