Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i financijska kretanja, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.

U gospodarskim i novčanim kretanjima tijekom posljednjih mjeseci ne zamjećuju se velike promjene ni zaokreti. Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i dalje su potpuno zadovoljavajući: cijene na malo bile su tijekom prvih deset mjeseci 4,1 posto iznad cijena u istom lanjskom razdoblju, a i oscilacije tečaja zadržavaju se u prihvatljivim granicama (kuna je tijekom jedanaest mjeseci ukupno oslabila prema njemačkoj marki za 4,7 posto i to najvećim dijelom u prvom tromjesečju). Od novčanih pokazatelja vrijedi zabilježiti i daljnje smanjenje prosječnih kamatnih stopa na novoodobrene kredite, kao i nastavak postupnog povećavanja devizne i kunske štednje u hrvatskim bankama.

No, članovi Savjeta HNB smatraju da to nije dovoljno za zadovoljstvo, ako se imaju u vidu neki veoma nepovoljni pokazatelji iz realnog sektora gospodarstva. Osobito zabrinjavajućim smatraju daljnje povećanje evidentiranog broja nezaposlenih osoba, kojih ima više od 333 tisuće, tako da je krajem listopada premašena stopa nezaposlenosti od 20 posto, uz usporedno smanjivanje broja zaposlenih. Veoma nepovoljni su i pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene koja bi trebala biti najučinkovitiji pokretač rasta i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Za devet mjeseci izvoz je iznosio oko 3,16 milijardi dolara, a uvoz 5,64 milijarde dolara. To znači da je izvoz 5,7 posto manji, a uvoz 9,7 posto manji nego u lanjskom usporedivom razdoblju. Tako je smanjen i deficit robne razmjene za 14,3 posto, a deficit tekućih transakcija za 19,8 posto.

Odlukom o kratkoročnom kreditu za likvidnost Savjet HNB pobliže je odredio uvjete za korištenje tog krajnjeg izvora likvidnosti, koji mogu do najviše godinu dana koristiti nelikvidne banke pod uvjetom da su prije toga iskoristile sve dostupne izvore likvidnih sredstava na tržištu. Takav kredit Hrvatska narodna banka odobrit će banci koja ga zatraži ako ocijeni da je banka solventna a da bi njene likvidnosne teškoće mogle ugroziti stabilnost financijskog sustava. Takva banka mora osigurati vraćanje kredita za likvidnost blagajničkim zapisima HNB, vrijednosnim papirima Ministarstva financija Republike Hrvatske, obveznicima koje amortizira ili za njih jamči država a kojima je preostali rok dospijeća do dvije godine, dužničkim vrijednosnim papirima izdavatelja čiji su vlasnički vrijednosni papiri u prvoj kotaciji Zagrebačke burze a preostali rok dospijeća im je također do dvije godine, te utrživim nerizičnim dužničkim vrijednosnim papirima izdavatelja sa sjedištem u zemljama koje su članice OECD-a. Na takve kratkoročne kredite za likvidnost obračunavat će se kamatna stopa za lombardne kredite uvećana za 0,5 postotnih bodova za korištenje do tri mjeseca a uvećana za 1 postotni bod za korištenje preko tri mjeseca.

Na ovoj sjednici Savjeta HNB prihvaćena je i mogućnost privremenog povećanog korištenja lombardnih kredita u razdoblju od 15. prosinca ove do 15. siječnja nastupajuće godine. Tom odlukom mogući iznos lombardnog kredita povećava se sa 50 posto na 70 posto vrijednosti zaloga kunskih blagajničkih zapisa, trezorskih zapisa i mjenica Ministarstva financija, te sa 30 posto na 50 posto vrijednosti blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti. U istom tom razdoblju dopušteno je korištenje lombardnog kredita do ukupno 18 radnih dana u mjesecu (inače do 15 dana). Ocijenjeno je da će to biti najjednostavniji način da banke bez ikakvih teškoća zadovolje i inače visoku potražnju za gotovinom na prijelazu iz jedne u drugu godinu, koja bi u navedenom razdoblju mogla biti i dodatno povećana zbog svih specifičnosti ulaska u 2000. godinu.

Savjet HNB je saslušao i izvješća privremenih upravitelja o njihovim dosadašnjim nalazima i poduzetim mjerama u Hrvatskoj gospodarskoj banci, Agroobrtničkoj banci i Promdei banci, te iznio više sugestija kako da se do donošenja konačne odluke o sudbini tih banaka u što većoj mjeri osigura naplata potraživanja tih banaka i racionaliziraju troškovi. Pritom je ponovo naglašeno da ukupni rezultati takvih napora izravno ovise o koordiniranom djelovanju svih nadležnih institucija, te o učinkovitosti pravnog sustava u zaštiti prava vjerovnika i u sankcioniranju neodgovornog raspolaganja tuđim novcem.