Sažetak proljetne makroekonomske projekcije HNB-a za Hrvatsku – lipanj 2024.

Objavljeno: 7.6.2024.

Hrvatska narodna banka u 2024. očekuje ubrzavanje godišnjeg rasta realnog BDP-a Hrvatske na 3,3%, s 3,1% u 2023., a u sljedeće bi se dvije godine rast mogao postupno usporiti.[1] Prema prvim procjenama DZS-a realni BDP u prvom se tromjesečju povećao za 1,0% u odnosu na kraj 2023., pri čemu su glavni generatori rasta i nadalje bili uslužne djelatnosti i građevinarstvo, što odražava snažnu osobnu potrošnju, u uvjetima nastavka rasta zaposlenosti i realnih plaća, intenziviranje rasta investicija, osobito javnih, te povoljna kretanja u turizmu. Očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti u cijeloj 2024. odražava očekivani nastavak snažnog rasta osobne potrošnje, podržan povoljnim kretanjima na tržištu rada i ekspanzivnom fiskalnom politikom, potom jačanje vanjske potražnje te oporavak robnoga izvoza i investicija poduzeća. U 2025. i 2026. očekuje se relativno ujednačen porast glavnih sastavnica BDP-a zbog daljnjeg rasta vanjske potražnje, povoljnih kretanja na tržištu rada i nastavka priljeva relativno visokih iznosa sredstava iz fondova EU-a. No, gospodarski bi se rast u uvjetima očekivanog poboljšanja strukturnog salda opće države mogao postupno usporiti prema prosječnoj stopi od 2,7%.

Rizici vezani uz središnju projekciju realnoga gospodarskog rasta Hrvatske čine se uravnoteženi. S obzirom na to da su i nadalje prisutne geopolitičke napetosti kao i mogućnost njihove eskalacije, gospodarska kretanja u međunarodnom okružju te kretanja cijena sirovina i energenata još su vrlo neizvjesna. Iako tekuća kretanja ukupne aktivnosti u Hrvatskoj ostaju relativno povoljna, osobito u trgovini i građevini, slabost prerađivačke industrije te snažan pad pouzdanja poduzeća u industriji na početku drugog tromjesečja upućuju na negativne rizike za robni izvoz. Osim toga, projicirani rast investicija uvelike će ovisiti o sposobnosti, ponajprije javnoga, ali i privatnog sektora, da uspješno iskoriste raspoloživa sredstva iz fondova EU-a. S druge strane, u slučaju smirivanja geopolitičkih napetosti kretanje vanjske potražnje moglo bi biti bolje od očekivanja i povoljno djelovati na izvoz robe. Također, povoljnija kretanja na tržištu rada i naglašeniji rast plaća mogli bi potaknuti veći rast osobne potrošnje.

U 2024. očekuje se primjetno snižavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena (na 3,8%, s 8,4% u 2023.), uz daljnje usporavanje ̶ na 2,6% u 2025. i 2,1% u 2026. Usporavanje inflacije u ovoj godini odražava nekoliko činitelja na djelu: popuštanje uvoznih pritisaka i nizak rast proizvođačkih cijena ̶ zahvaljujući nižim cijenama energije, prehrambenih i ostalih sirovina u odnosu na vrhunce zabilježene u 2022. godini te normaliziranju opskrbnih lanaca, potom restriktivan karakter monetarne politike koji se odražava na pooštrene uvjete financiranja, kao i povoljne statističke učinke baznog razdoblja. Pritom usporavanju ukupne inflacije najviše pridonosi znatno niža očekivana temeljna inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane), a u malo manjoj mjeri i primjetno smanjenje inflacije cijena hrane, dok bi se prosječna godišnja stopa inflacije cijena energije mogla u određenoj mjeri povećati nakon što su cijene energije lani stagnirale. Ipak, temeljna bi inflacija mogla ostati i nadalje povišena kao odraz snažne domaće i inozemne potražnje, pogotovo za uslugama povezanima s putovanjima, snažnog tržišta rada i naglašenog rasta plaća. U 2024. i 2025. očekuje se daljnje usporavanje temeljne inflacije (iako bi se ona mogla zadržati blago iznad ukupne inflacije) i inflacije cijena hrane, dok bi se inflacija cijena energije mogla stabilizirati na malo višoj razini od one ocijenjene za 2024.

Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije i nadalje su izraženi, ali su uglavnom uravnoteženi. Inflacija bi mogla biti viša od prognozirane u slučaju izrazitijega rasta cijena energenata, prehrambenih i drugih sirovina u uvjetima i nadalje izraženih geopolitičkih napetosti ili djelovanja klimatskih promjena. Ipak, kod temeljne inflacije, osobito inflacije cijena usluga, rizici pretežu blago naviše. Snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao bi se jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene, poglavito u segmentu cijena usluga. Inflacija bi također mogla nadmašiti projekciju i u slučaju da profiti poduzeća ne nastave donekle kompenzirati utjecaj snažnog rasta plaća. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci restriktivne monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane putanje.

U 2024. godini očekuje se da će zaposlenost porasti za 2%, a anketna stopa nezaposlenosti mogla bi se spustiti na 5,8% radne snage. Daljnja ekspanzija gospodarske aktivnosti podržala je nastavak rasta broja zaposlenih osoba u Hrvatskoj na početku 2024. godine, pri čemu je porast bio malo izraženiji nego krajem prethodne godine. Pritom je povećanje broja zaposlenih bilo široko rasprostranjeno. Znatan dio poslodavaca i nadalje prijavljuje nedostatak radnika kao najvažniji ograničavajući činitelj proizvodnje, što je djelomično ublaženo zapošljavanjem stranih radnika i umirovljenika. Snažno zapošljavanje odrazilo se na smanjenje stope registrirane nezaposlenosti, koja je u travnju iznosila 5,6%. U prva tri mjeseca 2024. godine usporio se rast nominalnih i realnih plaća, nakon njihova izraženog povećanja u 2023. godini. No, u travnju 2024. prosječna je plaća iznimno snažno porasla, što je ponajprije rezultat provedene sveobuhvatne reforme sustava plaća u državnim i javnim službama. U određenoj se mjeri ubrzao i porast plaća u ostatku gospodarstva, ali znatno slabijim intenzitetom.

Iako bi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2024. mogao blago porasti, u apsolutnom iznosu za 0,1 mlrd. EUR u odnosu na godinu prije, zbog snažnog rasta nominalnog BDP-a njegov bi se relativni udio mogao smanjiti s 3,9% na 3,7% BDP-a. Promatrano po pojedinim podračunima, rast apsolutnog iznosa viška odražava očekivano daljnje povećavanje viška u međunarodnoj razmjeni usluga, ponajprije u turizmu. Istodobno, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom mogao bi ostati nepromijenjen s obzirom na to da bi daljnje smanjivanje neto uvoza energenata zbog nižih cijena na svjetskom tržištu moglo biti u potpunosti nadomješteno produbljenjem manjka u razmjeni ostale robe. Za razliku od razmjene robe i usluga, saldo sekundarnih dohodaka i kapitalnog računa mogao bi se primjetno pogoršati u odnosu na godinu prije zbog očekivanog smanjenja apsorpcije sredstva iz fondova EU-a u 2024., nakon vrhunca korištenja u prethodnoj godini, u kojoj je završilo povlačenje sredstava vezano uz prethodnu višegodišnju financijsku perspektivu, a u istom bi smjeru mogao djelovati i daljnji porast rashoda za naknade privremeno zaposlenih osoba u Hrvatskoj u skladu s rastom broja stranih radnika.

Europska središnja banka (ESB) objavila je prognozu za europodručje.

Tablica 1. Makroekonomske projekcije za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)

Preuzmite tablicu (xls)


  1. U skladu s rokovima određenima u okviru lipanjskoga projekcijskog procesa zemalja članica Eurosustava i ESB-a (June 2024 BMPE), konačan nadnevak za slanje ESB-u makroekonomskih projekcija za Hrvatsku bio je 22. svibnja, pri čemu su u finalizaciji projekcije uzeti u obzir podaci objavljeni do (uključujući) 20. svibnja 2024.