Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj, raspravljao je o stanju u bankovnom sustavu te je donio nekoliko drugih odluka iz svoje nadležnosti.
U 2022. godini imovina bankovnog sustava porasla je za rekordnih 71,3 milijarde kuna, na 572,2 milijarde kuna (75,9 milijarda eura). Depoziti su lani zabilježili rekordni porast pa su tako ukupni depoziti bili viši za 68,2 milijarde kuna (16,3%), a depoziti kućanstava porasli su za 34,0 milijarde kuna (13,2%). Najizraženiji bio je porast depozita na transakcijskim računima, pri čemu se intenzitet rasta kunskih depozita kućanstava može pripisati pripremama za uvođenje eura.
Krediti su porasli najviše u sektoru nefinancijskih društava (19,2 milijarde kuna ili 24,0%), pri čemu se istaknuo rast kredita društvima iz djelatnosti opskrbe energijom (8,9 milijarda kuna ili 173,8%), trgovine (3,7 milijarda kuna ili 26,8%) i poslovanja nekretninama (2,1 milijarda kuna ili 32,6%). Pretežiti rast kredita kućanstvima (8,2 milijarde kuna ili 6,1%) odnosio se na povećanje stambenih kredita (7,2 milijarde kuna ili 11,0%), ali doprinos je dalo i daljnje povećanje gotovinskih nenamjenskih kredita (1,5 milijarda kuna ili 3,1%).
Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati, zahvaljujući novoj kreditnoj aktivnosti i nastavku trenda smanjivanja neprihodonosnih kredita (NPL-ova), što je rezultiralo smanjenjem udjela NPL-ova, s 4,3% na 3,0%. No, porast kredita u fazi 2. – koja podrazumijeva znatno povećanje kreditnog rizika, pri čemu kredit još nije u statusu neispunjenja – upućuje na nastavak povećane razine rizika u prihodonosnom dijelu portfelja.
Dobit i pokazatelji profitabilnosti smanjili su se, najviše zbog porasta operativnih troškova poslovanja, a u manjoj mjeri i zbog povećanja poreznih rashoda. Banke su u 2022. godini ostvarile 5,3 milijarde kuna dobiti, što je za 0,3 milijarde kuna (4,9%) manje u usporedbi s dobiti na kraju 2021. Dobit se smanjila unatoč rastu neto prihoda iz poslovanja, najviše pod utjecajem rasta operativnih troškova.
Prinos na imovinu banaka (ROA) smanjio se s 1,2% na 1,0%, a prinos na kapital (ROE) smanjio se s 8,8% na 8,2%.
Regulatorni kapital banaka smanjio se, ali pokazatelji kapitaliziranosti i nadalje su na iznimno visokim razinama. Na regulatorni kapital nepovoljno je utjecao nerealizirani gubitak zbog smanjene fer vrijednosti dužničkih instrumenata, a rezultat toga i povećane izloženosti rizicima jest smanjenje stope ukupnoga kapitala, s 25,9% na 24,6%.
Na visokim su razinama i pokazatelji kratkoročne i strukturne likvidnosti bankovnog sustava – LCR (koeficijent likvidnosne pokrivenosti) iznosio je čak 242,4%, a NSFR (omjer neto stabilnih izvora financiranja) iznosio je 179,0%.
Savjet je usvojio i Odluku o izdavanju i prodaji zlatne i srebrne numizmatičke kovanice "Konturna kravata".