Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmatrao informaciju o najnovijim gospodarskim i novčanim kretanjima, izvješće o upravljanju međunarodnim pričuvama u 2020. godini te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

U posljednjem tromjesečju 2020. realni BDP porastao je za 2,7% na tromjesečnoj razini, ali je i istodobno bio za 7,0% manji nego u istom razdoblju lani. U siječnju 2021. godine nastavio se rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, ali su ti pokazatelji nepovoljniji u odnosu na siječanj 2020. (zaposlenost je niža za 0,5%, a nezaposlenost viša za 18,1%). Godišnji pad potrošačkih cijena smanjio se s –0,7% u prosincu 2020. na –0,3% u siječnju 2021., što je u velikoj mjeri bio rezultat povećanja doprinosa cijena energije te industrijskih proizvoda. Zadržavanjem visokog stupnja ekspanzivnosti monetarne politike HNB-a, slobodna novčana sredstva banaka nastavila su dosezati povijesno najviše razine. Godišnji se rast plasmana banaka u siječnju 2021. godine zadržao na razini od 3,9%, koliko je iznosio i u prethodnom mjesecu. Pritom su plasmani nefinancijskim poduzećima zabilježili ubrzavanje rasta s 5,6% u prosincu 2020. na 5,9% u siječnju 2021., a plasmani stanovništvu usporavanje s 2,1% na 1,8% kao posljedica kontinuirano slabe potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima koja je produbila godišnji pad tih kredita, dok su stambeni krediti ubrzali rast odražavajući i dalje učinak subvencioniranja. Prema mjesečnim podacima Ministarstva financija RH u posljednjem je tromjesečju 2020. godine manjak salda središnje države bio zamjetno nepovoljniji nego u istom razdoblju 2019. godine. Javni dug je na kraju studenog dosegao 88,5% BDP-a, što je povećanje za 15,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2019. godine.