Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2024. iznosio je 5,14 mlrd. EUR, u odnosu na 5,52 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2024. zabilježen je pozitivan saldo od 5,30 mlrd. EUR (neto odljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine 4,92 mlrd EUR.
• Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju trećeg tromjesečja 2024. iznosi –18,7 mlrd. EUR ili –22,3% BDP-a. U odnosu na drugo tromjesečje 2024. negativan saldo smanjio se za 5,82 mlrd. EUR (udio u BDP-u iznosio je –30,0%).
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju trećeg tromjesečja 2024. iznosi 63,0 mlrd. EUR ili 75,2% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u trećem je tromjesečju 2024. ostvaren višak od 5,14 mlrd. EUR, što je za 377,3 mil. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Tome je najviše pridonio podračun usluga čiji je pozitivan saldo manji za 390,9 mil. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine i kapitalni račun čiji se pozitivan saldo smanjio za 119,1 mil. EUR, ponajviše zbog nižih iznosa raspoređivanja fondova EU-a sa značajkama kapitalnih transfera na krajnje korisnike. Ovdje treba napomenuti da su se prihodi od turizma u trećem tromjesečju ove godine neznatno smanjili u odnosu na isto razdoblje prošle godine, s 9,12 mlrd. EUR na 9,06 mlrd. EUR.

Salda robe, primarnog i sekundarnog dohotka^[1] neznatno su se povećala u odnosu na treće tromjesečje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Pozitivan saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u trećem je tromjesečju 2024. iznosio 5,30 mlrd. EUR, što je za 380 mil. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine (Slika 2.). To je u prvom redu rezultat smanjenja negativnog salda na računu izravnih ulaganja (312,4 mil. EUR). Istodobno je zabilježeno povećanje međunarodnih pričuva za 175,3 mil EUR, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Pozitivan saldo na podračunu portfeljnih ulaganja veći je za 126,7 mil. EUR, a na podračunu ostalih ulaganja pozitivan saldo smanjio se za 201,1 mil. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,04 mlrd. EUR ili 1,2% BDP-a, a za cijelu 2023. godinu, za usporedbu, zabilježeno je 2,54 mlrd. EUR, odnosno 3,0% BDP-a. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i pozitivan saldo na financijskom računu od 2,57 mlrd. EUR ili 3,1% BDP-a, u odnosu na pozitivan saldo od 3,81 mlrd. EUR ili 4,6% BDP-a, zabilježen u 2023. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju trećeg tromjesečja 2024. iznosilo je –18,7 mlrd. EUR, što znači smanjenje negativnog salda za 5,82 mlrd. EUR u odnosu na drugo tromjesečje 2024. Relativni pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao se s –30,0% BDP-a, koliko je iznosio na kraju drugog tromjesečja 2024., na –22,3% BDP-a. U odnosu na treće tromjesečje 2023. negativan saldo smanjio se za 787,1 mil. EUR (udio u BDP-u iznosio je –25,8%).

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

S obzirom na udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja (Slika 4.), udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u na kraju trećeg tromjesečja 2024. povećao se s 4,4% na 12,4% u odnosu na kraj drugog tromjesečja 2024., a udio neto vlasničkih ulaganja neznatno se smanjio, s –34,4% na –34,8%. Za usporedbu, udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u u trećem tromjesečju 2023. iznosio je 5,4%, a neto vlasničkih –31,9%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju trećeg tromjesečja 2024. iznosilo je 63,0 mlrd. EUR ili 75,2% BDP-a, što je za 0,7 mlrd. EUR i za 2,7 postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju drugog tromjesečja 2024. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (77,2% ukupnoga bruto inozemnog duga) manje je u odnosu na drugo tromjesečje 2024. za 0,4 mlrd. EUR ili za 1,6 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑