Komentar o kretanju inflacije u listopadu 2024.

Objavljeno: 31.10.2024.

Ukupna inflacija u listopadu

Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) se u listopadu 2024. ubrzala na 3,5% s 3,1% zabilježenih u rujnu (Slika 1. i Tablica 1.), uz usporavanje temeljne inflacije (koja isključuje cijene energije i hrane) na 4,5% s 4,8% u rujnu. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.), se ubrzala još više, s 1,6% u rujnu na 2,2% u listopadu. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u listopadu blago smanjila, a u najvećoj je mjeri rezultat većeg doprinosa cijena usluga ukupnoj inflaciji prema harmoniziranom pokazatelju. Istovremeno se ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja ubrzala na 2,0% (s 1,7% u rujnu) te se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u listopadu blago povećala. Ubrzavanju inflacije na razini cijelog europodručja pridonijele su cijene energije i hrane, a temeljna inflacija je ostala nepromijenjena.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za listopad 2024.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije (HIPC) u Hrvatskoj u listopadu

Ubrzavanje ukupne inflacije u listopadu rezultat je primjetnog ubrzavanja inflacije cijena hrane (na 5,2% s 3,9% u rujnu), kao i povećanja godišnje stope promjene cijena energije na -4,5% (nakon -6,8% zabilježenih u rujnu), iako je i dalje negativna. Za razliku od toga, temeljna inflacija se usporila zahvaljujući usporavanju inflacije cijena usluga. Naime, nakon što se u prethodna tri mjeseca ubrzavala, inflacija cijena usluga se u listopadu usporila na 7,5% (s 8,2% u rujnu), ali nastavlja biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 3,5% usluge pridonose s 2,4 postotna boda. Istovremeno se inflacija cijena industrijskih proizvoda neznatno ubrzala (na 0,8% s 0,7% u rujnu).

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 3,1% u rujnu na 3,5% u listopadu – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).[1] Ubrzavanje inflacije ostvareno u listopadu 2024. tako prvenstveno odražava tekuće inflatorne pritiske (Slika 2.), napose kod cijena hrane. Manjim dijelom ubrzavanju inflacije pridonijeli su i nepovoljni učinci baznog razdoblja, koji su bili najizraženiji kod energije zbog izraženog pada cijena u listopadu prošle godine. Za razliku od toga, povoljni bazni učinci praćeni slabljenjem tekućih pritisaka djelovali su na usporavanje godišnje stope inflacije cijena usluga, ali se mjesečna inflacija cijena usluga i dalje nalazi iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti (Slika 3.). Osim toga, mjesečna inflacija cijena hrane je porasla primjetno iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti, nakon što se krajem prošle godine stabilizirala te veći dio ove godine nije znatnije odstupala od uobičajenog kretanja.

Slika 2. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u listopadu 2024. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

Slika 3. Odstupanja mjesečne inflacije od uobičajenih kretanja

Napomena: Podaci se odnose na šestomjesečne pomične prosjeke doprinosa neuobičajenih kretanja mjesečnoj stopi promjene.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

 


  1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije