Prema prvoj procjeni Eurostata inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u listopadu se usporila na 6,7% sa 7,4% u rujnu (Slika 1.). Tome je pridonijelo usporavanje inflacije cijena hrane^[1] i energije. Inflacija cijena hrane se usporila na 8,5% s 10,0% u rujnu, to je gotovo upola niža u usporedbi s vrhuncem od 16% dosegnutim u zadnjem tromjesečju prošle godine, što je rezultat je brojnih činitelja, kao što su prelijevanje nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu na uvozne i domaće proizvođačke cijene hrane, normalizacija globalnih lanaca opskrbe, povoljni učinci baznog razdoblja zbog snažnog porasta cijena hrane tijekom 2022., kao i mjere Vlade kojima su ograničene cijene određenih esencijalnih proizvoda. Nadalje, smanjenje inflacije cijena energije u listopadu na -0,5% s 2,8% u rujnu rezultat je smanjenja tih cijena u usporedbi s prethodnim mjesecom kao i povoljnog učinka baznog razdoblja (zbog mjesečnog porasta tih cijena u listopadu prošle godine). Prosječna cijena sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu u listopadu je iznosila 91,4 USD te je bila za 2,8% niža u odnosu na rujan. Porast cijena sirove nafte nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku bio je kratkotrajan te su se cijene ubrzo stabilizirale, međutim, moguće povećanje tih cijena zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti.

Temeljna inflacija (pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane) u listopadu se povećala na 7,4% sa 7,3% u rujnu, što odražava ubrzanje inflacije cijena industrijskih proizvoda nakon znatnog smanjenja u rujnu, dok je inflacija cijena usluga ostala nepromijenjena. Temeljna inflacija i dalje je povišena, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga od 9,2%, čemu uvelike pridonose domaći činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća. Inflacija cijena industrijskih proizvoda u listopadu je porasla na 5,4% s 4,8% u rujnu.

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u listopadu se usporila na 5,8% sa 6,7% zabilježenih u rujnu. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om usporila se sa 4,3% u rujnu na 2,9% u listopadu, a temeljna inflacija s 4,5% na 4,2%.

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu.

Zamasi ukupne i temeljne inflacije (tromjesečne stope promjene na godišnjoj razini) smanjuju se dva mjeseca zaredom (Slika 2.), i to zahvaljujući slabijem zamahu inflacije cijena hrane, usluga i industrijskih proizvoda, dok se zamah inflacije cijena energije povećava kontinuirano od početka drugog tromjesečja (Slika 3.).

Hrvatska narodna banka u svojoj projekciji iz rujna 2023. očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8% (s 10,7% u 2022.) te na 4,7% odnosno 2,4% u 2024. i 2025. Usporavanje inflacije u prvoj polovini 2023. godine u najvećoj je mjeri bio rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije. U okružju rastućih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu taj je trend prekinut u trećem tromjesečju 2023. Očekivano usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024. trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Očekuje se da će slabljene temeljne inflacije primarno odražavati usporavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda, koje bi u narednim mjesecima trebalo biti nešto izraženije od usporavanja cijena usluga, budući da na kretanje cijena industrijskih proizvoda u većoj mjeri djeluje smanjenje inozemnih inflacijskih pritisaka. S druge strane, na kretanje cijena usluga u većoj mjeri utječe snažni rast nominalnih plaća. Konačno, očekuje se da će se inflacija cijena hrane u posljednjem tromjesečju 2023. i u 2024. nastaviti usporavati, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca.

Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle uzrokovati znatne poremećaje u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća. Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.

1. Uključujući alkohol i duhan. ↑