U prvoj polovini 2025. ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2024. za 3,2% i iznosila je 86,8 mlrd. eura.
Ukupni krediti i predujmovi (bruto iznos) smanjili su se za 2,6%, najviše pod utjecajem smanjenja visokolikvidnih sredstava (sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju). Snažno kreditiranje dvaju najvažnijih institucionalnih sektora nastavilo se, tako da su krediti nefinancijskim društvima porasli za 8,9%, a krediti kućanstvima za 7,3%.
Ukupan iznos neprihodonosnih kredita i predujmova (u nastavku teksta: NPL-ovi) smanjio se za 0,7% u odnosu na kraj 2024., a njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima zadržao se na 2,4%. Udio NPL-ova u portfeljima kredita nefinancijskim društvima i kućanstvima nastavio se smanjivati i iznosio je 4,0% i 3,5%.
Poslovanje kreditnih institucija u prvoj polovini 2025. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 795 mil. eura, što je za 1,4% manji iznos u odnosu na dobit ostvarenu u prvoj polovini 2024. godine. Pokazatelji profitabilnosti ostali su na sličnoj razini s kraja 2024.: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9%, a prinos na kapital (ROE) 16,7%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila, na 23,2% zbog činjenice da je izloženost rizicima rasla brže od kapitala. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju prve polovine 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100%, a prosječni LCR iznosio je 215,6%.