Prema prvoj procjeni Eurostata u rujnu se inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) usporila za 1,1 postotni bod, odnosno s 8,4% u kolovozu na 7,3% (Slika 1.), čemu je ponajviše pridonio manji doprinos cijena industrijskih proizvoda i usluga, a u nešto manjoj mjeri i cijena hrane. Temeljna inflacija (pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane) smanjila se za 2,0 postotna boda, s 9,1% u kolovozu na 7,1%. Što se tiče dvije glavne potkomponente temeljne inflacije, inflacija cijena industrijskih proizvoda snažno se smanjila (na 4,5% sa 6,9% u kolovozu) u okružju nižih cijena sirovina na svjetskom tržištu, normalizacije opskrbnih lanaca i usporavanja godišnjeg rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. Nadalje, inflacija cijena usluga u rujnu se usporila na 9,2% (s 10,7% u kolovozu).

Tekući inflacijski pritisci su se u rujnu primjetno smanjili, nakon izraženog jačanja uoči i tijekom glavne turističke sezone (Slika 3.). To je posebno vidljivo na cijenama hrane, industrijskih proizvoda i usluga (Slika 4.), na što upućuju i osjetno smanjeni zamasi (momenti) inflacije. Pritom je bio osobito izražen učinak slabljenja tekućih inflacijskih pritisaka na godišnju stopu inflacije cijena industrijskih proizvoda s obzirom na to da su u rujnu prošle godine snažno porasle cijene pojedinih dobara kao što su odjeća i obuća te obrazovni udžbenici. S druge strane, zbog statističkih razloga, odnosno tzv. učinka baznog razdoblja za usporedbu cijena, godišnja inflacija cijena hrane je unatoč niskim tekućim pritiscima ostala na povišenoj razini. U rujnu su tako cijene hrane (uključujući alkohol i duhan) smanjene za 0,5% u odnosu na prethodni mjesec, što odražava i mjere Vlade kojima su ograničene cijena pojedinih proizvoda. No, godišnja stopa inflacije cijena hrane usporila se relativno blago (na 10,0%, s 10,3% u kolovozu) budući da je iz godišnje stope inflacije u rujnu ove godine iščeznuo utjecaj smanjenja cijena iz rujna 2022. Naime, tada je provedena prva runda ograničavanja cijena, a cijene hrane su u okružju razmjerno snažnih tekućih inflatornih pritisaka smanjene za 0,2% na mjesečnoj razini (Slika 2.).

Intenzitet usporavanja ukupne inflacije u rujnu ublažio je porast inflacije cijena energije s 1,4% u kolovozu na 2,7%, što je u velikoj mjeri rezultat poskupljenja naftnih derivata, do kojeg je došlo zbog rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Pod utjecajem smanjenja ponude iz Saudijske Arabije i Rusije cijene sirove nafte tipa Brent (u USD) na svjetskom tržištu rastu od sredine srpnja ove godine te je njihova prosječna cijena u rujnu dosegnula 94 USD, te je bila za 17,3% viša u odnosu na srpanj.

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u rujnu se usporila na 6,6%, sa 7,8% zabilježenih u kolovozu. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om usporila se s 5,2% u kolovozu na 4,3% u rujnu, a temeljna inflacija s 5,3% na 4,5%.

U 2023. i 2024. očekuje se usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) na 8,8% (s 10,7% u 2022.) odnosno na 4,7%. Usporavanje inflacije u prvoj polovini 2023. godine u velikoj je mjeri bio rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije. U okružju rastućih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu taj je trend prekinut u trećem tromjesečju 2023. Očekivano usporavanje ukupne inflacije potrošačkih cijena u posljednjem tromjesečju 2023. godine i u 2024. trebalo bi odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane. Što se tiče dvije glavne potkomponente temeljne inflacije, očekuje se da će usporavanje inflacije cijena industrijskih proizvoda u narednim mjesecima biti nešto izraženije od usporavanja cijena usluga, budući da na kretanje cijena industrijskih proizvoda u većoj mjeri djeluje smanjenje inozemnih inflacijskih pritisaka. S druge strane, na kretanje cijena usluga u većoj mjeri utječe kretanje nominalnih plaća, čiji bi se godišnji rast trebao usporavati, ali će i dalje ostati viši od dugoročnog prosjeka. Nadalje, očekuje se da će se inflacija cijena hrane u posljednjem tromjesečju 2023. i u 2024. nastaviti usporavati, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca.

Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Geopolitičke napetosti i dalje bi mogle biti značajan uzrok poremećaja u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te porasta njihovih cijena. Nadalje, nepovoljni vremenski uvjeti dodatni su čimbenik koji bi mogao potaknuti neočekivani porast cijena prehrambenih sirovina te voća i povrća. Kretanje cijena hrane i energije ima značajan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća. Inflacija bi mogla biti viša u slučaju da ne dođe do smanjenja profitnih marži, koje bi u određenoj mjeri kompenziralo spomenuti mogući viši rast plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane. S druge strane, slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.