S obzirom na specifičnost njihova poslovanja i zainteresiranost države da posluju stabilno i ne preuzimaju previše rizika jer posluju s velikom količinom tuđih sredstava, kreditne institucije podložne su posebnom i kompleksnom regulatornom okviru, strožem negoli ostali dijelovi gospodarstva.
Veći dio kvantitativnih zahtjeva koji su postavljeni pred kreditne institucije utvrđen je u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tzv. Uredba o kapitalnim zahtjevima), uključujući i osnovno supervizorsko pravilo, pravilo o adekvatnosti kapitala, koje propisuje minimum vlastitih izvora sredstava kojima kreditne institucije moraju raspolagati u odnosu na rizike koje preuzimaju u poslovanju. Ostali kvantitativni i kvalitativni zahtjevi uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama (kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, tzv. Direktiva o kapitalnim zahtjevima).
HNB, dakle, provjerava posluju li kreditne institucije u skladu s postavljenim pravilima i standardima, i to:
- obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuiranim praćenjem poslovanja kreditnih institucija,
- obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditnih institucija,
- nalaganjem supervizorskih mjera i
- izdavanjem mišljenja, odobrenja i suglasnosti te procjenjivanjem kreditnih institucija.
Pri obavljanju supervizije HNB provjerava zakonitost poslovanja kreditne institucije i procjenjuje rizike u poslovanju kreditnih institucija. Na temelju obavljene supervizije HNB utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije primjeren sustav upravljanja odnosno pokrivenost rizika. Utvrde li se nezakonitosti te slabosti ili nedostaci u poslovanju, HNB kreditnim institucijama nalaže provođenje supervizorskih mjera, s ciljem otklanjanja tih nezakonitosti odnosno nedostataka.
U skladu sa zakonskim ovlastima HNB surađuje i razmjenjuje informacije s drugim supervizorima i nadležnim tijelima, domaćima i stranima, te sklapa sporazume o suradnji.
Europska središnja banka donijela je 10. srpnja 2020. odluku o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom, a od 1. listopada 2020. Hrvatska je postala sudionica jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) – zajedničkog okvira za bankovni nadzor u Europskoj uniji koji čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalna nadzorna tijela država članica sudionica. Od 1. listopada 2020. godine ESB je odgovoran za izravni nadzor značajnih institucija u Republici Hrvatskoj i za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte, a za izravni nadzor manje značajnih institucija odgovorna je Hrvatska narodna banka u suradnji s ESB-om i uz njegovo nadgledanje.
Ulaskom Hrvatske u euro područje položaj HNB-a je od 1. siječnja 2023. izjednačen s drugim nacionalnim nadležnim tijelima(National Competent Authority; NCA) država članica koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (Single Supervisory Mechanism; SSM) u pogledu supervizije i modela funkcioniranja u SSM-u.
Regulatorni okvir za kreditne unije određen je Zakonom o kreditnim unijama, kojim su postavljeni uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih unija (u znatno manjoj mjeri nego za kreditne institucije), a nadzor nad kreditnim unijama obavlja se na sličan način kao i nad kreditnim institucijama.