Europska središnja banka (ESB) 27. studenoga 2025. objavila je unaprijeđene statističke pokazatelje povezane s klimatskim promjenama osmišljene kako bi se povećala sposobnost financijskog sektora za procjenu kretanja u području održivog financiranja te tranzicijskih i fizičkih klimatskih rizika. U okviru ove objave prvi su put objavljeni pokazatelji povezani s klimatskim promjenama za Republiku Hrvatsku.

Pokazatelji obuhvaćaju tri područja: održivo financiranje, emisije ugljika i fizički rizik. Pokazatelji povezani s klimatskim promjenama iz područja održivog financiranja u smislu kvalitete odgovaraju pokazateljima službene statistike i odnose se na izdanja održivih dužničkih vrijednosnih papira i ulaganja u održive dužničke vrijednosne papire. Pokazatelji iz područja emisija ugljika i tranzicijskih rizika te fizičkih rizika kvalitativno su na razini analitičkih pokazatelja. Pokazatelji emisija ugljika i tranzicijskog rizika pružaju informacije o ugljičnom intenzitetu u portfeljima vrijednosnih papira i portfeljima kredita financijskih institucija, a pokazatelji fizičkih rizika uzimaju u obzir rizike koji proizlaze iz prirodnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama i mjere utjecaj tih rizika na financijske institucije.

Unaprijeđena metodologija i uključivanje novih skupova podataka te prilagodbe kako bi se uzeli u obzir učinci inflacije osiguravaju preciznije praćenje napora uloženih u dekarbonizaciju i sve veći utjecaj šteta zbog klimatskih nepogoda.

Pokazatelji održivog financiranja

Pokazatelji o izdanjima održivih dužničkih vrijednosnih papira i ulaganjima u njih u europodručju osmišljeni su kako bi se dobio sveobuhvatan uvid u sredstva prikupljena za potporu održivim projektima te uzela u obzir sve veća potražnja za takvim instrumentima kao oblikom ulaganja. Njima se povećava transparentnost za financijska tržišta i podupire uključivanje pitanja povezanih s klimatskim promjenama u ESB‑ovu monetarnu politiku, politike očuvanja financijske stabilnosti i ekonomske analize.

Pokazatelji se zasnivaju na sljedećoj klasifikaciji održivih dužničkih vrijednosnih papira:

• zeleni – dužnički vrijednosni papiri čiji se prihod rabi za financiranje projekata s jasnim okolišnim koristima
• društveni – dužnički vrijednosni papiri čiji se prihod rabi za financiranje projekata koji se bave društvenim pitanjima i nastoje postići pozitivne društvene rezultate
• održivi – dužnički vrijednosni papiri čiji se prihod rabi za financiranje kombinacije zelenih i društvenih projekata
• povezani s održivošću – dužnički vrijednosni papiri čija financijska i/ili strukturna obilježja mogu varirati ovisno o tome postiže li izdavatelj unaprijed definirane ciljeve okolišne, društvene i upravljačke održivosti (engl. Environment, Society and Governance ̶ ESG).

Od samog uvođenja pokazatelji održivog financiranja u više su navrata unaprijeđeni kako bi se dobio bolji uvid u tržište održivog financiranja i kako bi bili korisniji nositeljima politika, sudionicima na tržištu i analitičarima.

Podaci o održivim dužničkim vrijednosnim papirima objavljuju se za dvije razine osiguranja, a to su: (1) instrumenti za koje je izdano drugo mišljenje (engl. second party opinion, SPO) kojim se potvrđuju izdavateljeve tvrdnje o održivosti i (2) svi održivi instrumenti, odnosno instrumenti sa svim stupnjevima osiguranja, uključujući instrumente za koje samo izdavatelj jamči za njihovu održivost. Pokazatelji održivog financiranja objavljuju se u sklopu službenih statističkih podataka Europskog sustava središnjih banaka (ESSB).

Pregled pokazatelja održivog financiranja s fokusom na Hrvatskoj

Neotplaćena preostala potraživanja po izdanim zelenim dužničkim vrijednosnim papirima znatno variraju među državama europodručja. Republika Hrvatska nalazi se među državama u kojima se ovo tržište tek razvija, sa stanjem od 400 milijuna eura neotplaćenih preostalih potraživanja po izdanim zelenim dužničkim vrijednosnim papirima na kraju rujna 2025. (Slika 1.).

Slika 1. Izdanja zelenih dužničkih vrijednosnih papira u RH i odabranim državama europodručja

Izvor: ESB-ova baza podataka o izdanjima vrijednosnih papira (engl. Securities Issues Statistics, CSEC), izvedena iz Centralizirane baze podataka o vrijednosnim papirima (engl. Centralised Securities Database, CSDB).
Napomena: Podaci o zelenim dužničkim vrijednosnim papirima odnose se na instrumente sa svim stupnjevima osiguranja, uključujući instrumente za koje samo izdavatelj jamči za njihovu održivost.

Ulaganja rezidenata Republike Hrvatske u održive vrijednosne papire izdane na domaćem i međunarodnim tržištima kapitala (Slika 2.) povećavaju se u svim kategorijama održivih dužničkih vrijednosnih papira. Najintenzivnije povećanje ulaganja primjetno je za dužničke vrijednosne papire povezane s održivošću (s 28,7 milijuna eura na kraju prvog tromjesečja 2023. na 358,7 milijuna eura na kraju drugog tromjesečja 2025. godine). Udio ulaganja u održive dužničke vrijednosne papire u ukupnim ulaganjima u sve dužničke vrijednosne papire također pokazuje trend povećavanja te taj udio u drugom tromjesečju 2025. iznosi 5,2%.

Slika 2. Ulaganja rezidenata RH u održive dužničke vrijednosne papire

Izvor: ESB-ova baza statističkih podataka o ulaganjima u vrijednosne papire (engl. Securities Holding Statistics by Sector, SHSS). Napomena: Udio u ukupnim ulaganjima odnosi se na udio iznosa uloženog u sve kategorije održivih dužničkih vrijednosnih papira u ukupnim ulaganjima rezidenata RH u dužničke vrijednosne papire izdane na domaćem i međunarodnim tržištima kapitala. Podaci o održivim dužničkim vrijednosnim papirima odnose se na instrumente sa svim stupnjevima osiguranja, uključujući instrumente za koje samo izdavatelj jamči za njihovu održivost.

Analitički pokazatelji o emisijama ugljika i tranzicijskom riziku

Pokazatelji emisija ugljika i tranzicijskog rizika pružaju informacije o ugljičnom intenzitetu u portfeljima vrijednosnih papira i kredita financijskih institucija te o izloženosti financijskog sektora prema ugljično intenzivnim gospodarskim subjektima. Ovi pokazatelji pomažu u procjeni uloge financijskog sektora u financiranju aktivnosti s većim ugljičnim otiskom te u ocjeni s time povezanih tranzicijskih rizika.

Izračun pokazatelja emisija ugljika zasniva se na različitim izvorima podataka i metodologijama:

• Pokazatelji emisija ugljika zasnovani na vrijednosnim papirima (uključujući kotirane dionice i dužničke vrijednosne papire) izvedeni su iz statističkih podataka o ulaganjima u vrijednosne papire (engl. Securities Holding Statistics by Sector, SHSS) i izračunavaju se za ulaganja financijskih institucija^[1] u izdanja nefinancijskih poduzeća i vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca na konsolidiranoj razini.
• Pokazatelji emisija ugljika financiranih putem kredita ugovornim stranama europodručja zasnivaju se na skupu podataka AnaCredit (AnaC), koji sadržava detaljne informacije o pojedinačnim kreditnim izloženostima kreditnih institucija u europodručju i kreditnom riziku njihovih dužnika ̶ pravnih osoba i izračunavaju se na razini pojedinačnog dužnika (nefinancijskog poduzeća) i na razini konsolidirane grupe^[2] nefinancijskih poduzeća i vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca.

Ostali izvori koji se rabe za izračun pokazatelja jesu Registar podataka o institucijama i povezanim društvima (engl. Register of Institutions and Affiliates Data, RIAD) i Centralizirana baza podataka o vrijednosnim papirima (engl. Centralised Securities Database, CSDB).

Od prve objave pokazatelja povezanih s klimatskim promjenama u siječnju 2023. godine, ovi pokazatelji prošli su razna unaprjeđenja. Primjerice, primjenom dodatnih metoda imputacije znatno je povećan obuhvat podataka. Pokazatelji za kredite na razini pojedinačnog dužnika sada obuhvaćaju 85% neotplaćenih kredita kreditnih institucija europodručja, a obuhvat njihovih portfelja vrijednosnih papira još je veći. Metode koje se trenutno primjenjuju za imputaciju relativno su jednostavne, a neki nedostajući podaci nadomještaju se korištenjem medijana u različitim podjelama.

Pokazatelji su dostupni na razini uravnoteženih i neuravnoteženih uzoraka. Uravnoteženi uzorak nudi pouzdanije i statistički utemeljenije rezultate, jer uzima u obzir kretanja transakcija prema protustrankama uz kontrolu nedostajućih podataka.

U najnovijoj objavi pokazatelja emisija ugljika uvedena su i značajna metodološka poboljšanja. Za pokazatelje zasnovane na vrijednosnim papirima implementirane su tehnike predviđanja trenutnog stanja (engl. nowcasting) te ove serije sada uključuju procjenu pokazatelja s kraja 2024. godine. U tijeku je razvoj metodologije kojom bi se predviđanje trenutačnog stanja moglo proširiti i na pokazatelje emisija ugljika financirane putem kredita.

Metodologija dekompozicije vremenskih serija pokazatelja poboljšana je i proširena kako bi ponudila više detalja u vezi s glavnim komponentama promjena agregiranih pokazatelja. U prethodnoj publikaciji pokazatelji su dekomponirani isključivo na primarne komponente (poput emisija, prihoda i izloženosti), dok ih ažurirani podaci dodatno raščlanjuju. Primjerice, u slučaju ponderiranog prosjeka ugljičnog intenziteta sada je moguće izolirati utjecaj inflacije na međugodišnju promjenu pokazatelja.

Obuhvat institucionalnih sektora u portfeljima kredita i vrijednosnih papira također je proširen kako bi točnije odražavao stvarnu izloženost portfelja. To uključuje dodavanje vlastitih financijskih institucija u uzorak izdavatelja ili dužnika, s obzirom na njihovu primarnu ulogu u osiguravanju financiranja za nefinancijska poduzeća. Osim toga, korištenjem agregiranih statistika bilančnih stavaka proširen je obuhvat kredita izvan opsega skupa podataka baze AnaCredit.

Unatoč uvedenim poboljšanjima i nadalje je prisutan jaz u izvještavanju o emisijama ugljika te u manjoj mjeri financijskim podacima za određene izdavatelje i dužnike. Također, obuhvat podataka varira tijekom vremena i među instrumentima i državama. Kao rezultat toga, izravne usporedbe između pokazatelja o vrijednosnim papirima i kreditima te usporedbe među državama treba tumačiti s oprezom.

S obzirom na navedena ograničenja, pokazatelji emisija ugljika u portfeljima vrijednosnih papira i kredita zasad se objavljuju kao analitički pokazatelji.

Pregled pokazatelja o emisijama ugljika i tranzicijskom riziku s fokusom na Hrvatskoj

Emisije ugljika nefinancijskih poduzeća mogu se povezati s financiranjem ostvarenim putem izdavanja vlasničkih i dužničkih vrijednosnih papira te primljenih kredita. S druge strane, ulagatelji u vrijednosne papire i kreditni vjerovnici u financijskom sektoru financiraju te emisije putem odgovarajućih kanala financiranja.

Pokazatelj financiranih emisija (engl. financed emissions, FE) pruža informaciju o financiranju gospodarskih aktivnosti s visokim emisijama, odnosno pokazuje količinu ukupnih emisija ugljika nefinancijskih poduzeća koja se može povezati s financiranjem od strane financijskih institucija na osnovi skupa portfelja vrijednosnih papira i kredita.

Pokazatelj ugljičnog intenziteta (engl. carbon intensity, CI) jest omjer financiranih emisija i investiranog prihoda, gdje se investirani prihod odnosi na dio ukupnog prihoda nefinancijskog poduzeća (dužnika/izdavatelja) koji je proporcionalan udjelu ulaganja financijskih institucija putem kredita ili vrijednosnih papira u ukupnoj vrijednosti tog poduzeća.

Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta (engl. weighted average carbon intensity, WACI) jest omjer emisija stakleničkih plinova i ukupnih prihoda svakog dužnika/izdavatelja, ponderiran udjelom ulaganja vjerovnika/ulagatelja u tog dužnika/izdavatelja unutar njegova ukupnoga investicijskog portfelja. Za razliku od financiranih emisija, ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta uzima u obzir ukupnu vrijednost investicijskog portfelja kreditnog vjerovnika/ulagatelja u vrijednosne papire te stoga služi kao pokazatelj njegove izloženosti tranzicijskome klimatskom riziku.

Ugljični otisak (engl. carbon footprint, CFP) jest omjer financiranih emisija i ukupnoga investicijskog portfelja financijskih institucija.

Pokazatelji emisija ugljika u kreditnim portfeljima banaka za Republiku Hrvatsku dostupni su za 2023. godinu. Prema pokazatelju financiranih emisija izravne emisije iz opsega 1 financirane kreditima kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj u 2023. godini iznose 717,3 tisuće tona ekvivalenta CO₂^[3], dok na konsolidiranoj razini ove emisije iznose 606,1 tisuću tona ekvivalenta CO₂ (Slika 3., panel a)). Pokazatelji ugljičnog intenziteta i ugljičnog otiska za Republiku Hrvatsku također pokazuju niže vrijednosti na konsolidiranoj razini nego na razini pojedinačnih subjekata (nefinancijskih poduzeća) (Slika 3., panel b)). Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen za inflaciju za 2023. godinu na razini pojedinačnih subjekata iznosi približno 121,7 tona ekvivalenta CO₂ na milijun eura prihoda, dok je isti pokazatelj na konsolidiranoj razini 52,2 tone ekvivalenta CO₂ na milijun eura prihoda. U europodručju^[4] ovaj je pokazatelj za 2023. godinu na razini pojedinačnih nefinancijskih poduzeća niži i iznosi 109,2, a na konsolidiranoj razini viši i iznosi 76,5 tona ekvivalenta CO₂ na milijun eura prihoda.

Slika 3. Pokazatelji emisija ugljika u kreditnim portfeljima kreditnih institucija u RH u 2023. godini

a) financirane emisije

b) ugljični intenzitet i ugljični otisak

Izvor: Izračun ESSB-a na osnovi podataka AnaC, RIAD, Sustava trgovanja emisijama EU-a, Računa emisija u zrak (Eurostat) i podataka Institutional Shareholder Services (ISS).
Napomena: Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen je za inflaciju i devizni tečaj.

Pokazatelji emisija ugljika u portfeljima vrijednosnih papira kreditnih institucija na konsolidiranoj razini za Republiku Hrvatsku dostupni su kao vremenska serija za razdoblje od 2018. do 2024. godine, pri čemu je vrijednost za 2024. procjena dobivena tehnikom predviđanja trenutačnog stanja. U 2024. godini financirane izravne emisije (opseg 1) u portfeljima vrijednosnih papira kreditnih institucija Republike Hrvatske na konsolidiranoj su razini ukupno za 11,6% niže nego u 2018. godini, iako je u razdoblju od 2019. do 2021. primjetan trend njihova povećavanja (Slika 4., panel a)). Pokazatelji ugljičnog intenziteta i ugljičnog otiska također pokazuju niže vrijednosti u 2024. u odnosu na 2018. godinu, a ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen za inflaciju nakon 2020. godine bilježi kontinuirani pad (Slika 4., panel b)).

Slika 4. Pokazatelji emisija ugljika u portfeljima vrijednosnih papira kreditnih institucija RH na konsolidiranoj razini

a) financirane emisije

b) ugljični intenzitet i ugljični otisak

Izvor: Izračun ESSB-a na osnovi podataka iz baza RIAD, CSDB, SHSS i ISS.
Napomena: Vrijednosni papiri uključuju kotirane dionice i vlasničke vrijednosne papire. Ponderirani prosjek ugljičnog intenziteta prilagođen je za inflaciju i devizni tečaj.

Analitički pokazatelji fizičkih klimatskih rizika

Globalno zatopljenje povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja. Štete koje takvi događaji uzrokuju mogu imati znatan utjecaj na stabilnost financijskog sustava. Nefinancijska poduzeća pogođena poplavama ili sušama mogu imati poteškoće s otplatom svojih dugova ili zalog za te dugove, poput zgrada ili zemljišta, može iznenada izgubiti na vrijednosti.

Pokazatelji fizičkih rizika uzimaju u obzir rizike koji proizlaze iz prirodnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama i mjere utjecaj tih rizika na sposobnost tvrtki da otplate kredite i obveznice, te na performanse njihova kapitala. Pokazatelji fizičkih rizika odnose se na obalne poplave, riječne poplave, šumske požare, klizišta tla, slijeganja tla, olujne vjetrove, vodni stres, suše i varijacije u količini oborina^[5].

Pokazatelji se izračunavaju s obzirom na klimatske scenarije zasnovane na tzv. reprezentativnim putanjama koncentracija (engl. Representative Concentration Pathway, RCP)^[6]. Ove putanje modeliraju buduće putanje koncentracije stakleničkih plinova.

U odnosu na prethodnu objavu, pokazatelji fizičkog rizika od olujnih vjetrova i vodnog stresa poboljšani su integracijom pouzdanijih i točnijih procjena rizika od prirodnih nepogoda. Pokazatelj fizičkog rizika od olujnih vjetrova sada se zasniva na novom skupu podataka iz programa Copernicus, koji pruža ažurnije informacije, proširuje obuhvat podataka sa zimske sezone na cijelu godinu i uključuje dodatne vrste oluja i novije događaje. Pokazatelj fizičkog rizika od vodnog stresa oslanja se na skup podataka Aqueduct Instituta za svjetske resurse, koji rabi napredno hidrološko modeliranje i uključuje ažurirane klimatske scenarije zasnovane na najnovijim modelima.

Učinjena su znatna poboljšanja kako bi se točnije izmjerila potencijalna šteta na imovini poduzeća zbog akutnih prirodnih nepogoda. Prethodne su procjene uglavnom uključivale opipljivu imovinu tvrtki, poput zgrada i postrojenja, a sada su u procjenu šteta dodane i zalihe, poput sirovina, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, koje također mogu uzrokovati gubitke. Kod poplava sada se uzima u obzir visina zgrade, čime se omogućuje preciznije modeliranje štete, koja je obično najveća na nižim katovima.

Izračun pokazatelja fizičkog rizika podložan je ograničenjima povezanima s podacima. Ograničenja se posebice odnose na nedostatak odgovarajućih podataka za identifikaciju svih relevantnih lokacija fizičke imovine poduzeća i njihove ranjivosti u slučaju prirodne nepogode. Budući da se podaci kontinuirano poboljšavaju sa svakom objavom, pokazatelji fizičkog rizika klasificirani su kao analitički pokazatelji.

Okvir za izračun pokazatelja rabi statističke metodologije koje se obično primjenjuju na veće uzorke, zbog čega se ne bi trebao izravno primjenjivati ​​na pojedinačne subjekte (npr. na određeno poduzeće). Inženjeri koji razvijaju klimatske modele nisu skloni njihovoj primjeni na lokalnoj razini, jer su modeli konstruirani za veća geografska područja.

Pregled pokazatelja fizičkog rizika s fokusom na Hrvatskoj

Za portfelje financijskih institucija prema nefinancijskim poduzećima razvijene su četiri vrste pokazatelja fizičkog rizika. Dva od ovih pokazatelja zasnivaju se na razinama izloženosti fizičkom riziku: ocjene rizika (engl. Risk Scores, RS) i potencijalna izloženost riziku (engl. Potencial Exposure at Risk, PEAR), dok se druga dva pokazatelja – normalizirana izloženost riziku (engl. Normalised Exposure at Risk, NEAR) i izloženost riziku prilagođena za vrijednost zaloga (engl. Collateral-adjusted Exposure at Risk, CEAR) – zasnivaju na procjenama očekivanih gubitaka. Sve metrike prikazane su kao postotak portfelja i u novčanim vrijednostima.

Pokazatelji zasnovani na razinama izloženosti fizičkom riziku

Ocjene rizika (RS) razvrstavaju izloženost portfelja fizičkom riziku prema lokaciji dužnika, pri čemu se lokacijama dodjeljuje ocjena od 0 (bez rizika) do 3 (visok rizik). Pokazatelj potencijalne izloženosti riziku (PEAR) određuje se kao zbroj pozitivnih ocjena rizika povezanih s određenom prirodnom nepogodom. PEAR pruža uvid u financijsku izloženost prema dužnicima u područjima pod rizikom bez obzira na intenzitet ili učestalost prirodne nepogode.

Geografska rasprostranjenost svake prirodne nepogode uvelike određuje izloženost financijskih institucija riziku. Ipak, akutne prirodne nepogode s lokaliziranim utjecajem i nadalje imaju potencijal uzrokovati znatno veću fizičku štetu unatoč ograničenomu prostornom opsegu.

Kategorije ocjena rizika nisu izravno usporedive među vrstama prirodnih nepogoda, jer se oslanjaju na različite metodološke pretpostavke. Međutim, one omogućuju procjenu relativnih razina rizika među državama i klimatskim scenarijima kao i varijacija unutar pojedinih prirodnih nepogoda.

Prema klimatskom scenariju visokih emisija (RCP8.5), prirodnim nepogodama povezanima s oborinama i vodnim stresom potencijalno je izložen ukupni portfelj financijskih institucija u Republici Hrvatskoj, dok je 26% portfelja potencijalno izloženo riziku od šumskih požara (Slika 5.). Ocjene rizika (nizak, umjeren i visok rizik) za pojedinu prirodnu nepogodu nisu prikazane zbog povjerljivosti podataka. Potrebno je napomenuti da cijela potencijalno izložena vrijednost portfelja za pojedinu prirodnu nepogodu nije jednakog rizika – dio vrijednosti portfelja izložen je niskom riziku, dio srednjemu, a dio visokomu riziku od prirodne nepogode.

Slika 5. Potencijalna izloženost portfelja financijskih institucija RH riziku od prirodnih nepogoda prema klimatskim scenarijima

Izvor: Izračun ESSB‑a na osnovi podataka iz baze AnaC, RIAD, SHSS, interaktivnog atlasa Međuvladina panela o klimatskim promjenama i podataka instituta World Resource Institute.
Napomene: Referentno razdoblje jest prosinac 2024. Izloženosti portfelja obuhvaćaju kredite, dužničke vrijednosne papire i portfelje vlasničkih vrijednosnih papira financijskih institucija u Republici Hrvatskoj u odnosu na nefinancijska poduzeća. Financijske institucije uključuju društva koja primaju depozite osim središnjih banaka (S122), investicijske fondove osim novčanih fondova (S124), osiguravajuća društva (S128) i mirovinske fondove (S129).

Za tri vrste prirodnih nepogoda – klizišta tla, slijeganja tla i olujne vjetrove – trenutno su dostupni samo povijesni podaci, što znači da im nedostaje dimenzija usmjerena prema budućnosti. Znatan dio portfelja financijskih institucija u Republici Hrvatskoj izložen je riziku od slijeganja tla (15,6 milijardi eura, odnosno 73% portfelja), dok je udio portfelja izložen rizicima od olujnih vjetrova i klizišta tla mnogo manji (Slika 6.).

Slika 6. Potencijalna izloženost portfelja financijskih institucija RH riziku od prirodnih nepogoda prema povijesnom scenariju

Izvor: Izračun ESSB‑a na osnovi podataka iz baze AnaC, RIAD, SHSS, interaktivnog atlasa Međuvladina panela o klimatskim promjenama i podataka instituta World Resource Institute, Joint Research Centre i programa Copernicus.
Napomene: Referentno razdoblje jest prosinac 2024. Izloženosti portfelja obuhvaćaju kredite, dužničke vrijednosne papire i portfelje vlasničkih vrijednosnih papira financijskih institucija u Republici Hrvatskoj u odnosu na nefinancijska poduzeća. Financijske institucije uključuju društva koja primaju depozite osim središnjih banaka (S122), investicijske fondove osim novčanih fondova (S124), osiguravajuća društva (S128) i mirovinske fondove (S129).

Slika 7. prikazuje učinak strategija prilagodbe klimatskim promjenama na rizik od poplava. Neovisno o tome razmatra li se klimatski scenarij umjerenoga ili visokog rizika, potencijalna izloženost portfelja financijskih institucija u Republici Hrvatskoj riziku od obalnih poplava zanemariva je u odnosu na rizik od riječnih poplava. Primjerice, u klimatskom scenariju visokih emisija (RCP8.5) s projekcijama do kraja 21. stoljeća, riziku od riječnih poplava potencijalno je izloženo 13% portfelja financijskih institucija RH (2,7 milijardi eura) (Slika 7., panel b)), dok je za isti scenarij riziku od obalnih poplava izloženo manje od 1% njihova portfelja (20 milijuna eura) (Slika 7., panel a)).

Slika 7. Potencijalna izloženost portfelja financijskih institucija RH riziku od poplava prema klimatskim scenarijima

a) obalne poplave

b) riječne poplave

Izvor: Izračun ESSB‑a na osnovi podataka iz baze AnaC, RIAD, SHSS, podataka Delft University of Technology i Joint Research Centre.
Napomene: Referentno razdoblje jest prosinac 2024. Izloženosti portfelja obuhvaćaju kredite, dužničke vrijednosne papire i portfelje vlasničkih vrijednosnih papira financijskih institucija u Republici Hrvatskoj u odnosu na nefinancijska poduzeća. Financijske institucije uključuju društva koja primaju depozite osim središnjih banaka (S122), investicijske fondove osim novčanih fondova (S124), osiguravajuća društva (S128) i mirovinske fondove (S129).

Pokazatelji zasnovani na procjenama očekivanih gubitaka

Pokazatelj normalizirane izloženosti riziku (NEAR) mjeri očekivane gubitke financijskih institucija ako njihovi dužnici ne budu u mogućnosti otplatiti svoje kredite nakon prirodnog događaja koji oštećuje njihovu fizičku imovinu.

Pokazatelj uzima u obzir intenzitet prirodne nepogode koristeći se funkcijama štete (engl. damage functions). Primjerice, za poplavu dubine 1 m pretpostavlja se šteta od 25% vrijednosti fizičke imovine poduzeća, a za poplavu dubine veće od 2 m iznos (udio) štete bit će veći. Budući da funkcije štete trenutno nisu dostupne za sve prirodne nepogode, pokazatelj normalizirane izloženosti riziku izračunava se samo za riječne i obalne poplave te olujne vjetrove. Pokazatelj također uključuje vjerojatnost nastanka prirodne nepogode, tako da je moguće procijeniti očekivane gubitke. Pokazatelj NEAR prikazuje gubitke i na godišnjoj razini i tijekom preostalog dospijeća instrumenta, kako bi se istaknule potencijalne razlike u strukturi dospijeća portfelja kreditnih institucija.

Poput pokazatelja normalizirane izloženosti riziku, pokazatelj izloženosti riziku prilagođene za vrijednost zaloga (CEAR) daje procjenu očekivanih gubitaka unutar portfelja kreditne institucije. Razlika je u tome što ovaj pokazatelj također uzima u obzir ublažavajući učinak zaloga uz kredit. U smislu minimiziranja financijskih gubitaka, zalog služi kao snažan ublažavajući faktor za vjerovnike europodručja. Međutim, važno je napomenuti da bi fizički zalog mogao biti oštećen nakon prirodne nepogode, pa bi se njegova vrijednost mogla smanjiti. To se također uzima u obzir pri izračunu pokazatelja CEAR.

Pokazatelji NEAR i CEAR vrijedan su alat za usporedbu ekonomskog utjecaja klimatskih promjena za različite prirodne nepogode, klimatske scenarije i države.

Slika 8. prikazuje pokazatelje očekivanih gubitaka – NEAR i CEAR – za kreditne portfelje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Izloženost tih kreditnih portfelja riziku od riječnih poplava pokazuje stalan porast rizika u svim klimatskim scenarijima u odnosu na povijesnu osnovnu vrijednost, neovisno o tome promatraju li se očekivani gubici na godišnjoj razini (Slika 6., panel b)) ili do dospijeća kredita (Slika 8., panel a)). U klimatskom scenariju visokih emisija (RCP8.5) s projekcijom do kraja 21. stoljeća očekivani gubici (NEAR) procjenjuju se na gotovo 218 milijuna eura do dospijeća kredita u portfelju, dok su (uz iste uvjete) na godišnjoj razini ti gubici procijenjeni na 60,8 milijuna eura.

Obrana od poplava i korištenje instrumenta zaloga služe različitim svrhama: obrana od poplava sprječava nastanak štete i time donosi koristi za realno gospodarstvo, dok zalog ponajprije ograničuje gubitke kreditnih institucija bez sprječavanja ili smanjenja fizičke štete. Obje mjere imaju važnu ulogu u smanjenju ukupnih očekivanih gubitaka. Uz primjenu mjera obrane od poplava i u slučaju najnepovoljnijega klimatskog scenarija s projekcijom do kraja 21. stoljeća, očekivani gubici kreditnih institucija u RH na godišnjoj razini (Slika 8., panel b)) smanjuju se na približno 26 milijuna eura (za 57%), a uz prilagodbu očekivanih kreditnih gubitaka za vrijednost zaloga (u istom scenariju) njihovi se očekivani gubici smanjuju na 17,5 milijuna eura (za 71%).

Procjene očekivanih gubitaka kreditnih institucija naglašavaju važnost ulaganja u obranu od poplava kako bi se ublažila potencijalna šteta gospodarstva, a osobito kad se u obzir uzme intenziviranje ove vrste fizičkoga klimatskog rizika.

Slika 8. Normalizirana izloženost riziku (NEAR) i izloženost riziku prilagođena za vrijednost zaloga (CEAR) kreditnih portfelja kreditnih institucija u RH za riječne poplave prema klimatskim scenarijima i obrani od poplava

a) izloženost portfelja kredita do dospijeća

b) godišnja izloženost portfelja kredita

Izvor: Izračun ESSB‑a na osnovi podataka iz baze AnaC, Statističkoga poslovnog registra, financijskih izvještaja poslovnih subjekata (Fina), podataka o riječnim poplavama Delft University of Technology, podataka Joint Research Centre, podataka o visini zgrada Global Human Settlement Layer.
Napomene: Referentno razdoblje jest prosinac 2024. Podaci se odnose na kreditne portfelje kreditnih institucija RH.

Dodatne informacije i pristup podacima

Za statističke pokazatelje povezane s klimatskim promjenama posjetite mrežne stranice ESB‑a i HNB-a. Statističko medijsko priopćenje ESB-a s pregledom glavnih rezultata za europodručje dostupno je na engleskom jeziku na stranicama ESB-a te na hrvatskom jeziku na stranicama HNB-a. Za više pojedinosti o metodologijama, izvorima podataka i nalazima vidi priloženu publikaciju Statistics Paper Series i tehnički prilog.

Agregirani podaci za službene statističke pokazatelje održivog financiranja objavljeni su na ESB‑ovu portalu za podatke u sklopu statističkih podataka o izdanjima vrijednosnih papira dobivenih iz baze CSDB (CSEC) i skupova statističkih podataka o ulaganjima u vrijednosne papire (SHSS):

• izdanja vrijednosnih papira (podaci se objavljuju mjesečno i diseminiraju otprilike t+10 radnih dana nakon završetka referentnog mjeseca)
• ulaganja u vrijednosne papire (podaci se objavljuju tromjesečno i diseminiraju otprilike t+2 mjeseca nakon završetka referentnog tromjesečja)

Agregirani podaci za analitičke pokazatelje emisija ugljika i tranzicijskog rizika, odnosno za analitičke pokazatelje fizičkih klimatskih rizika dostupni su u obliku komprimiranih csv datoteka na mrežnim stranicama ESB-a:

• analitički pokazatelji emisija ugljika i tranzicijskog rizika
• analitički pokazatelji fizičkoga klimatskog rizika

Analitički pokazatelji ažurirat će se s unaprjeđenjima metodologije i dostupnošću dodatnih izvora podataka.

 

---

1. Pokazatelji su dostupni za sljedeće financijske institucije: društva za primanje depozita osim središnje banke (S122), investicijske fondove osim novčanih fondova (S124) te društva za osiguranje i mirovinske fondove (S128 + S129). ↑

2. Pokazatelji na razini pojedinačnih subjekata i na konsolidiranoj razini razlikuju se s obzirom na razinu konsolidacije na kojoj se razmatraju financijske informacije i informacije o emisijama. ↑

3. Budući da svi staklenički plinovi nemaju isti učinak zagrijavanja, njihove se emisije pretvaraju u količinu emisija CO₂ koja bi imala ekvivalentan utjecaj na globalno zagrijavanje tijekom stogodišnjeg razdoblja. ↑

4. Agregirani pokazatelji europodručja zasnivaju se na podacima 19 država europodručja u razdoblju 2018. – 2022. i 20 država (uključujući Hrvatsku) u razdoblju 2023. – 2024. ↑

5. Količina oborina može se odnositi na izrazito sušno kao i na izrazito vlažno razdoblje. ↑

6. Klimatski scenarij RCP4.5 znači poremećaj bilance zračenja od 4,5 W/m² do kraja stoljeća i smatra se scenarijem umjerenih emisija stakleničkih plinova uz pretpostavku da će se provoditi politike za njihovo smanjenje. RCP8.5 pretpostavlja scenarij s visokom razinom emisija stakleničkih plinova u kojemu se ne poduzimaju znatne mjere za ublažavanje klimatskih promjena, što dovodi do poremećaja bilance zračenja od 8,5 W/m² do 2100. i smatra se najgorim scenarijem. Za pokazatelje vodnog stresa rabe se scenariji tzv. zajedničke socioekonomske putanje (engl. Shared Socioeconomic Pathway). U scenarijima SSP3 – RCP7.0 i SSP5 – RCP8.5, definiranima u izvješću IPCC Sixth Assessment Report (AR6), socioekonomske putanje uparene su s odgovarajućim razinama utjecaja na klimu. U scenariju SSP3 – RCP7.0 ("Regionalno suparništvo") opisuje se fragmentirani svijet s lošom međunarodnom suradnjom, ograničenim tehnološkim napretkom i visokom razinom emisija stakleničkih plinova zbog regionaliziranoga i neučinkovitog razvoja. U scenariju SSP5 – RCP8.5 ("Razvoj koji se zasniva na upotrebi fosilnih goriva") opisuje se povezani svijet s ubrzanim rastom koji se oslanja na fosilna goriva, što dovodi do vrlo visokih razina emisija do kraja stoljeća. ↑