U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekog njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, obveze na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju trećeg tromjesečja 2025. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 507 mlrd. EUR, što je povećanje od 17,6 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 19,8 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 532 mlrd. EUR, a povećale su se za 12,1 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 24,3 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosila je 560% godišnjeg BDP-a, što je povećanje od 7,4 postotna boda u tom tromjesečju i smanjenje od 17,0 postotnih bodova u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP povećale su se za 0,6 postotnih bodova u tromjesečju, dok su se u razdoblju od godinu dana smanjile za 13,7 postotnih bodova te su na kraju trećeg tromjesečja 2025. dosegnule razinu od 587% godišnjeg BDP-a. Time je zaustavljen trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju trećeg tromjesečja 2025. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 118 mlrd. EUR ili 5,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 12,3 mlrd. EUR ili 11,6%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 31 mlrd. EUR, što je porast od 2,3% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 3,3 mlrd. EUR ili 12,0%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 87,9 mlrd. EUR ili 6,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 9,0 mlrd. EUR ili 11,4% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine). Time je netovrijednost sektora kućanstava nastavila povećavati rast nakon usporavanja rasta u prvom tromjesečju 2025.

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]

Na kraju trećeg tromjesečja 2025. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 148 mlrd. EUR, tj. 2,3% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 230 mlrd. EUR, što je rast od 1,1% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je povećanje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na –81,5 mlrd. EUR, što je za 0,7 mlrd. EUR više nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava uz kućanstva uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑