Bankovni sustav ima ključnu ulogu u financijskom posredovanju, osobito u procesima mobiliziranja i redistribucije štednje, te u sustavima plaćanja. Utjecaj je bankovnog sustava na gospodarstvo velik. Posebno je izražen negativan utjecaj koji slabosti u tom sustavu mogu imati na zdravlje i djelotvornost realnog sektora. Zato je stabilnost bankovnog sustava u posebnome javnom interesu.

Osim toga, kreditne su institucije jedine ovlaštene primati depozite i druga povratna sredstva od javnosti. Radi zaštite deponenata određeni iznos tih depozita zakonski je osiguran i u slučaju prisilne likvidacije kreditne institucije isplaćuje se iz sredstava Hrvatske agencije za osiguranje depozita. Stoga su osnovni ciljevi supervizije održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te promicanje i očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti. Oni se ostvaruju propisivanjem posebnih pravila kojih se moraju pridržavati sve kreditne institucije. Ta pravila pokrivaju sve ključne dijelove poslovanja: odobrenje za rad i pružanje određenih financijskih usluga, vlasničku strukturu, ustrojstvo i organizaciju, sustav upravljanja institucijom, izvješćivanje nadzornih tijela, upravljanje rizicima te adekvatan kapital i likvidnost za pokriće tih rizika.

Supervizijom se provjerava posluje li kreditna institucija u skladu s tim pravilima i osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije primjeren sustav upravljanja i pokrivenost rizika. Time se umanjuje rizik od gubitaka za deponente i ostale vjerovnike banke te društvo kao cjelinu.

Organizacija supervizije u Hrvatskoj

Funkcija supervizije i nadzora kreditnih institucija i kreditnih unija u Hrvatskoj narodnoj banci organizirana je u sklopu Sektora bonitetne regulative i metodologije, Sektora bonitetne supervizije, Sektora specijalističke supervizije i nadzora te Ureda za koordinaciju poslova bonitetne supervizije, nadzora i upravljanja rizicima.

Supervizija u HNB-u organizirana je u skladu sa zahtjevima proizašlima iz pristupa bankovnoj uniji u sklopu Jedinstvenoga nadzornog mehanizma (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM), izazova makroekonomskog okružja, promjena poslovnih modela banaka te potrebe optimizacije procesa odlučivanja uspostavom organizacijskih cjelina s većom razinom odgovornosti.

Od siječnja 2023. godine supervizija se provodi u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma supervizije, koji je nadležan za superviziju banaka u europodručju od 2014.

Navedeni sustav supervizije čine Europska središnja banka (engl. European Central Bank, ESB) i nacionalna nadležna tijela zemalja članica. Hrvatska narodna banka određena je kao nadležno tijelo Republike Hrvatske (engl. National Competent Authority, NCA) u okviru SSM-a.

ESB izravno nadzire značajne institucije (engl. Significant Institutions, SIs). Postupak određivanja značajnosti kreditnih institucija ESB provodi godišnje na temelju predefiniranih kriterija.^[1] Superviziju kreditnih institucija koje ispunjavaju kriterije značajnosti provode operativno zajednički nadzorni timovi (engl. Joint Supervisory Teams, JSTs). Svaki JST za nadziranu značajnu instituciju/grupu ima koordinatora iz ESB-a te članove iz ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela.

Kreditne institucije koje ne ispunjavaju uvjet značajnosti definiraju se kao manje značajne institucije (engl. Less Significant Institutions, LSIs). Njih izravno nadzire HNB u skladu s pravilima ESB-a i SSM-a, a ESB ih nadzire neizravno na temelju informacija koje dobije od HNB-a, iako ESB može provoditi i izravan nadzor ovih institucija ako to ocijeni potrebnim.

Osnovni su zadaci supervizije u HNB-u:

1. izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija i kreditnih unija
2. praćenje i izrada propisa vezanih uz poslovanje kreditnih institucija i kreditnih unija te
3. obavljanje poslova supervizije i nadzora kreditnih institucija i kreditnih unija.

U Hrvatskoj se kreditne institucije mogu osnovati kao banke, štedne banke i stambene štedionice. Kreditna institucija jest zajednički naziv za društva čija je djelatnost primanje depozita ili ostalih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita iz tih sredstava, a za svoj račun.

HNB obavlja superviziju sljedećih subjekata:

1. kreditnih institucija (banaka, štednih banaka i stambenih štedionica) koje su dobile odobrenje za rad u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i njihovih podružnica izvan Hrvatske
2. podružnica kreditnih institucija iz druge države članice (državom članicom smatra se država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru) te kreditnih institucija iz država članica u dijelu poslovanja koje se obavlja neposrednim pružanjem usluga na području Hrvatske, u okviru nadležnosti propisanih Zakonom o kreditnim institucijama
3. podružnica kreditnih institucija iz trećih zemalja (trećom zemljom smatra se strana država koja nije država članica) koje su od HNB-a dobile odobrenje za rad i
4. kreditnih unija koje su dobile odobrenje za rad od HNB-a.

Regulatorni okvir i provođenje supervizije

S obzirom na specifičnost njihova poslovanja i zainteresiranost države da posluju stabilno i ne preuzimaju previše rizika jer posluju s velikom količinom tuđih sredstava, kreditne institucije podložne su posebnom i kompleksnom regulatornom okviru, strožem negoli ostali subjekti gospodarstva.

Veći dio kvantitativnih zahtjeva koji su postavljeni pred kreditne institucije utvrđen je u Uredbi (EU) br. 575/2013 (tzv. Uredba o kapitalnim zahtjevima), uključujući i osnovno supervizorsko pravilo, pravilo o adekvatnosti kapitala, koje propisuje minimum regulatornoga kapitala kojim kreditne institucije moraju raspolagati u odnosu na rizike koje preuzimaju u poslovanju. Ostali kvantitativni i kvalitativni zahtjevi uređeni su Zakonom o kreditnim institucijama (kojim je prenesena Direktiva 2013/36/EU, tzv. Direktiva o kapitalnim zahtjevima). HNB u superviziji provjerava posluju li kreditne institucije u skladu s postavljenim pravilima i standardima, i to:

1. obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuiranim praćenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su prema propisima dužne izvještavati supervizora
2. obavljanjem neposrednog nadzora nad poslovanjem kreditnih institucija
3. nalaganjem supervizorskih mjera i
4. izdavanjem mišljenja, odobrenja i suglasnosti te procjenjivanjem kreditnih institucija.

Pri obavljanju supervizije HNB provjerava sigurnost, stabilnosti i zakonitost poslovanja kreditne institucije i procjenjuje rizike u njezinu poslovanju. Na temelju obavljene supervizije HNB utvrđuje osiguravaju li organizacija, strategije, politike, postupci i procedure koje je uspostavila kreditna institucija te regulatorni kapital i likvidnost kreditne institucije primjeren sustav upravljanja odnosno pokrivenost rizika. Utvrde li se nezakonitosti te slabosti ili nedostaci u poslovanju, HNB kreditnim institucijama nalaže provođenje supervizorskih mjera, s ciljem otklanjanja tih nezakonitosti odnosno nedostataka i nepravilnosti.

U skladu sa zakonskim ovlastima HNB surađuje i razmjenjuje informacije s drugim supervizorima i nadležnim tijelima, domaćima i stranima, te sklapa sporazume o suradnji.

Regulatorni okvir za kreditne unije određen je Zakonom o kreditnim unijama i pripadajućim podzakonskim aktima, kojima su postavljeni uvjeti za osnivanje i poslovanje kreditnih unija (znatno jednostavniji nego za kreditne institucije), a nadzor nad kreditnim unijama obavlja se na sličan način kao i nad kreditnim institucijama.

Supervizorski prioriteti u 2026.

U skladu s podjelom nadležnosti supervizorske prioritete za superviziju SI-jeva definira ESB, a HNB je nadležan za definiranje prioriteta za superviziju LSI-jeva. Pri definiranju supervizorskih prioriteta za LSI-jeve HNB se vodio procjenom ranjivosti i prijetnja za kreditne institucije, što u najvećoj mjeri odražava i prioritete ESB-a i Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (engl. European Banking Authority, EBA).

U 2026. godini HNB je definirao sljedeće supervizorske prioritete za LSI-jeve.

U 2026. glavno područje supervizorskih aktivnosti i dalje je usmjereno na jačanje otpornosti kreditnih institucija na potencijalne šokove, posebice na osnovi procjene primjerenosti njihovih sustava upravljanja kreditnim rizikom. Nadalje, provodit će se provjera usklađenosti kreditnih institucija sa zahtjevima uredbe DORA i provodit će se aktivnosti usmjerene jačanju sustava internog upravljanja uz horizontalne analize primjene novoga regulatornog okvira.

1. Prema kriterijima ESB-a značajna institucija jest ona koja zadovoljava sljedeće kriterije: (1) ima ukupnu imovinu veću od 30 milijardi eura ili veću od 20% BDP-a (izuzevši banke čija je ukupna imovina manja od 5 milijardi eura); (2) jedna je od tri najveće banke u državi; (3) primila je financiranje od Europskoga stabilizacijskog mehanizma; (4) ima ukupnu imovinu veću od 5 milijardi eura i čini više od 20% ukupne imovine/obveza sustava u zemlji članici. ↑