Sažetak

• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2025. iznosio je 4,39 mlrd. EUR, u odnosu na 5,0 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom trećeg tromjesečja 2025. zabilježen je saldo od 4,31 mlrd. EUR, a u istom tromjesečju prethodne godine 4,79 mlrd. EUR.
• Neto stanje međunarodnih ulaganja na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosilo je –25,1 mlrd. EUR. U odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 4,39 mlrd. EUR, a njegov se omjer s BDP-om smanjio s –24,8% na –27,8%.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosi 60,4 mlrd. EUR ili 66,7% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u trećem je tromjesečju 2025. ostvaren višak od 4,39 mlrd. EUR, što znači smanjenje salda za 615 milijuna EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Smanjenju je najviše pridonio podračun primarnog dohotka, čiji se negativni saldo povećao u odnosu na isto tromjesečje prošle godine za 422,7 mil. EUR. Negativan saldo robe povećao se za 301,8 mil. EUR, a pozitivan saldo podračuna usluga smanjio se za 135,9 mil. EUR. Pozitivna salda sekundarnog dohotka i kapitalnog računa blago su se povećala za 143,5 odnosno 101,9 mil. EUR.^[1]

Slika 1. Platna bilanca – tekući i kapitalni račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Saldo na financijskom računu platne bilance (razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) u trećem je tromjesečju 2025. iznosio 4,31 mlrd. EUR (Slika 2.). To je u prvom redu rezultat zabilježenih neto pozitivnih transakcija kod ostalih ulaganja od 5,17 mlrd. EUR. Neto pozitivne bile su i transakcije na podračunu portfeljnih ulaganja, gdje su one iznosile 1,04 mlrd. EUR, dok su neto transakcije na podračunu izravnih ulaganja i financijskim izvedenicama bile negativne te su iznosile –1,78 mlrd EUR odnosno –195 mil. EUR. Neto transakcije po međunarodnim pričuvama u trećem tromjesečju 2025. bile su pozitivne u iznosu od 70 mil. EUR.

Slika 2. Platna bilanca – financijski račun

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni manjak na tekućem i kapitalnom računu iznosio je 1,93 mlrd. EUR ili 2,1% BDP-a, u odnosu na manjak od 650 mil. EUR, odnosno 0,7% BDP-a u 2024. godini. Za posljednja četiri tromjesečja vidljiv je i kumulativni manjak na financijskom računu od 2,39 mlrd. EUR ili 2,6% BDP-a, u odnosu na manjak od 0,2 mlrd. EUR ili 0,2% BDP-a, koliko je iznosio u 2024. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

^a Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosilo je –25,1 mlrd. EUR, s udjelom u BDP-u od –27,8%. U odnosu na kraj trećeg tromjesečja 2024. negativan saldo povećao se za 4,39 mlrd. EUR, a njegov se omjer s BDP-om smanjio s –24,8% na –27,8%.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćene su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

Omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a (Slika 4.) povećao se s 3,4% iz drugog tromjesečja 2025. na 8,9%, koliko je iznosio na kraju trećeg tromjesečja 2025., dok se omjer neto vlasničkih ulaganja i BDP-a povećao s –38,3% na –36,6%. Za usporedbu, omjer neto dužničkih ulaganja i BDP-a na kraju trećeg tromjesečja 2024. iznosio je 10,7%, a kod neto vlasničkih ulaganja –35,5%.

Slika 4. Omjer stanja međunarodnih ulaganja i BDP-a prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju trećeg tromjesečja 2025. iznosilo je 60,4 mlrd. EUR ili 66,7% BDP-a, što je za 1,9 mlrd. EUR ili za 3,6 postotnih bodova BDP-a manje nego na kraju drugog tromjesečja 2025. godine. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (87,6% ukupnoga bruto inozemnog duga) veće je u odnosu na drugo tromjesečje 2025. za 0,7 mlrd. EUR i manje za 0,5 postotnih bodova kada se promatra omjer duga i BDP-a.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2],[3]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Taj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, taj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju, pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑

3. U četvrtom tromjesečju 2024. stanje ukupnoga inozemnog duga znatno se jednokratno smanjilo na račun toga što je Hrvatska narodna banka u prosincu 2024. prestala provoditi repo poslove s inozemstvom. ↑