Domaća gospodarska aktivnost oporavlja se snažnije od očekivanja, ali uz izražene rizike, istaknuo je guverner Boris Vujčić na konferenciji „Izazov promjene” održanoj 22. listopada 2020. u Rovinju u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.

Jesenske projekcije ekonomske aktivnosti u međunarodnom okružju povoljnije su od ljetnih, ali je pogoršanje epidemiološke situacije zaustavilo rast optimizma, rekao je guverner Vujčić.

U Hrvatskoj se oporavak gospodarske aktivnosti usporio, a zamjećuju se znatne razlike među djelatnostima. U odnosu na druge države robna je razmjena pala umjereno, a iako je došlo do snažnog pada turističke aktivnosti, i on je niži u nego u drugim zemljama. Tijekom trećeg tromjesečja, istodobno s pogoršavanjem epidemiološke situacije, postale su vidljive naznake usporavanja oporavka, pri čemu su se u rujnu pogoršala potrošačka očekivanja i poslovna očekivanja u uslugama i industriji.

Sljedeće godine, rekao je guverner, oporavak će se nastaviti, no razina BDP-a neće dosegnuti onu iz 2019. godine. Prema novim projekcijama Hrvatske narodne banke očekuje se godišnji pad realnog BDP-a od 8,0% u 2020. i rast od 5,2% u 2021. godini. Projekcija se zasniva na pretpostavci da će u četvrtom tromjesečju 2020. godine doći do umjerenog porasta broja novozaraženih te da situacija neće zahtijevati znatnije pooštravanje mjera za suzbijanje učinaka epidemije. No, zbog mogućnosti pogoršanja epidemiološke situacije i dalje prevladavaju negativni rizici za ostvarenje projekcije.

Stope inflacije privremeno su u negativnom području, na što su utjecale niske cijene nafte, ali očekuje se da bi se inflacija mogla ubrzati u 2021. godini. Tijekom 2020. očekuje se višak na tekućem i kapitalnom računu od 3,7% BDP-a, nakon 4,8% BDP-a u 2019. Smanjenje viška proizlazi poglavito iz smanjenja neto izvoza usluga, najvećim dijelom zbog turizma. Pozitivnu ulogu moglo bi imati korištenje izvanrednog paketa financijske pomoći EU-a za ublažavanje posljedica pandemije.

Pandemija koronavirusa i uvođenje epidemioloških mjera koje su uključivale ograničenja slobodnog rada i kretanja u svrhu njezina suzbijanja imala je snažan negativan utjecaj na realna i financijska kretanja u zemlji te su Vlada, HNB i Hanfa poduzeli koordinirane aktivnosti kako bi se ublažile negativne ekonomske posljedice pandemije. Hrvatska narodna banka poduzela je kombinaciju supervizorskih i monetarnih mjera kojima se održala stabilnost tečaja i stabilnost banaka i fondova te cijeloga financijskog sustava. HNB je tako započeo program otkupa vrijednosnih papira RH, intervenirao na deviznom tržištu i uspostavio valutni swap s Europskom središnjom bankom, a s druge strane uveo fleksibilnija supervizorska pravila za klasifikaciju plasmana te bankama odredio zadržavanje dobiti ostvarene u 2019.

Zbog ekspanzivne monetarne politike višak je kunske likvidnosti na rekordnim razinama. Također, nakon što su zbog provođenja mjera međunarodne pričuve pale na 15,7 mlrd. eura, one ponovno rastu.

Očuvani su povoljni uvjeti financiranja, a u trećem tromjesečju zabilježena su i povoljnija kretanja standarda kreditiranja i potražnje za kreditima.

Zbog prilagodbi pravila o klasifikaciji koja se odnose na odobrene moratorije, udio je neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima stagnirao i njihov se udio zadržao na 5,5%. No, iako neprihodujući krediti znatnije ne rastu, snažno raste kreditni rizik kod prihodujućih izloženosti. Zamjetnije pogoršanje kreditne kvalitete prisutno je u sektoru kućanstava, u kojem rastu neprihodujući krediti po svim glavnim instrumentima, a dominiraju u pravilu neosigurani gotovinski nenamjenski krediti. Bankovni je sustav visoko kapitaliziran i likvidan te je sposoban podnijeti posljedice krize i očekivani rast neprihodujućih plasmana, rekao je guverner.