Ukupna inflacija u prosincu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u prosincu 2025. usporila na 3,8% s 4,3% u studenome (Slika 1. i Tablica 1.), ponajviše kao rezultat usporavanja inflacije cijena hrane i energije, a u znatno manjoj mjeri i zbog smanjenja inflacije cijena usluga. Pritom se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u prosincu blago usporila na 4,0%, s 4,1% koliko je iznosila u studenom. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u prosincu se također usporila, na 3,3%, s 3,8% u studenom. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u prosincu 2025. blago usporila na 2,0%, s 2,1% u studenom, pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u prosincu smanjila na 1,8 postotnih bodova, s 2,2 postotna boda u studenom. Na usporavanje ukupne inflacije u europodručju djelovalo je smanjenje godišnje stope promjene cijena energije, usluga te industrijskih proizvoda, dok se inflacija cijena hrane ubrzala. Tako se i temeljna inflacija u europodručju u prosincu usporila na 2,3% s 2,4% u studenom.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za prosinac 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u prosincu

Ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena HIPC-om, u prosincu se usporila kao rezultat usporavanja inflacije cijena svih glavnih komponenata, osim industrijskih proizvoda. Pri tome se rast cijena hrane u prosincu usporio na 3,3% s 4,5% studenom, a energije na 3,6% s 5,0%. Usporavanju inflacije cijena energije u velikoj je mjeri pridonijelo pojeftinjenje sirove nafte na svjetskom tržištu koje se prelilo na domaće maloprodajne cijena naftnih derivata, kao i pozitivni učinak baznog razdoblja zbog blagog rasta tih cijena u prosincu 2024. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) blago se usporila na 4,0% u prosincu s 4,1% koliko je iznosila u studenom kao rezultat blagog usporavanja rasta cijena usluga (na 7,4% sa 7,5%), koje je tek djelomično poništio blagi porast godišnje stopa promjene cijena industrijskih proizvoda (na 0,0% s -0,1%). Unatoč blagom smanjenju, inflacija cijena usluga i nadalje je povišena s obzirom na povećane preferencije potrošača prema uslužnim aktivnostima, zategnuto tržište rada i još uvijek znatan rast plaća i solidnu domaću potražnju, kao i poskupljenje određenih administrativnih cijena (najamnine). Usluge su tako i nadalje komponenta s najvećim pojedinačnim doprinosom ukupnoj inflaciji, pa su tako u prosincu ukupnoj inflaciji od 3,8% pridonosile s 2,4 postotna boda, dok je doprinos cijena hrane iznosio 0,9 postotnih bodova.

Ukupna inflacija mjerena IPC-om se u prosincu također usporila kao rezultat usporavanja rasta cijena svih glavnih komponenata, osim industrijskih proizvoda. Tako se godišnja stope promjene cijena energije usporila na 3,9% s 5,2% u studenome, hrane na 3,1% s 4,1% te usluga na 6,3% sa 6,6%. Za razliku od toga, godišnja stope promjene cijena industrijskih proizvoda se u prosincu blago ubrzala na 0,1% s –0,1%. Doprinos inflacije cijena hrane ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 3,3% smanjio se na 1,0 postotni bod, a doprinos inflacije cijena usluga na 1,6 postotnih bodova. Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije je u prosincu ostala nepromijenjena te je iznosila 0,5 postotnih bodova, što je puno manje nego prije godinu dana kada je iznosila 1,1 postotni bod (Slika 2.).

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a