Guverner Vujčić o padu BDP-a i gospodarskim očekivanjima za 2021. godinu

Objavljeno: 2.9.2020.
Guverner Vujčić o padu BDP-a i gospodarskim očekivanjima za 2021. godinu

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u N1 studiju uživo razgovarao je s Igorom Bobićem.

Dobrodošli natrag, gledate N1 studio uživo, u kojem, kao što sam najavio, pozdravljam guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića. Dobar dan i dobrodošli, gospodine Vujčić, u naš program. Evo, kao što smo bili rekli, objavljen je u petak taj podatak Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a, točnije rečeno je radilo se o padu, i to preko 15%, nezabilježeno do sada otkada se to mjeri od 1996. u Državnom zavodu za statistiku. Prva reakcija iz HNB-a, koliko sam shvatio, bila je da je to nekako malo više od očekivanja za taj prvi kvartal, ali ste vi prije bili rekli iz HNB-a da očekujete za cijelu godinu bolje od onoga što ste projicirali, dakle onaj pad od 9,7%, zašto?

Ono što smo rekli kada je objavljen podatak o drugom kvartalu da je tih 15% više-manje u skladu s kretanjem BDP-a u Europskoj uniji, gdje je u prosjeku on padao 14%, a ovisilo je o gospodarskoj strukturi i intenzitetu epidemioloških mjera od zemlje do zemlje, gdje će se pad zaustaviti u drugom kvartalu. Što se tiče cijele godine, ono što mi očekujemo je da će u trećem kvartalu ostvarenja turizma biti bolja od onih koje smo mi u našem osnovnom scenariju projicirali. Mi smo imali, kao što znate, pesimistični osnovni scenarij i optimistični scenarij. U osnovnom scenariju smo očekivali pad turističkih prihoda od 70%, međutim s obzirom na ostvarenja koja smo vidjeli u srpnju i kolovozu, možemo reći da očekujemo u ovom trenutku da će pad turizma biti negdje između tog osnovnog scenarija i optimističnog, dakle između 30 i 50% ostvarenja u usporedbi s 2019. godinom.

Onda bi to, dakle, pomoglo i boljoj brojci od ove koju ste projicirali minus 9,7%?

Što bliže budemo 50%, to je vjerojatno da ćemo imati manji pad BDP-a, ali na to će utjecati u iduća 4 mjeseca isto tako i dalje razvoj epidemiološke situacije kako u Hrvatskoj tako i prvenstveno u Europi, odnosno našim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima i eventualne dodatne mjere koje će se poduzimati, tako da je u ovom trenutku neizvjesnost i dalje dosta visoka.

Dobro, a što se tog turizma tiče i onoga što mi znamo sada i vidimo u odnosu na izjavu samog premijera da je ovo bila politička odluka da se uzme od sezone što se može, očekujete li tu još neke korekcije u plus ili mislite da je ono što se trebalo dogoditi dogodilo i to je to?

Što se turističke sezone tiče, mislite? Ne, više-manje mislim da je to zato s obzirom na epidemiološku situaciju i ono što i druge zemlje poduzimaju, ne možemo očekivati, ja mislim, u ovom trenutku da će deveti mjesec bitnije pridonijeti toj slici.

Dobro, ajmo sada malo o strukturi ovog pada većeg od 15%. Tu je vrlo izražen pad osobne potrošnje koji je uvijek bio, davao poguranac našem BDP-u. Tu se ništa nije ni moglo očekivati s obzirom na to da se nije imalo ni gdje trošiti s obzirom na okolnosti lockdowna.

Da, mislim, upravo je ta komponenta osobne potrošnje, ona koja je pala čak nešto više nego što smo mislili u drugom kvartalu. Naravno, ako uzmete četvrti i peti mjesec, kad smo imali karantenu ili lockdown, onda je to sasvim nekako normalno očekivati da ljudi ne troše jer nemaju ni gdje trošiti. U šestom mjesecu imali smo i nekakav efekt turizma koji se tek počeo polako oporavljati. Tu ćemo možda imati još neke korekcije podataka, ali više-manje mislim da je to ono što smo mogli nekako za sada očekivati, uz naravno to da na potrošnju stanovništva u velikoj mjeri utječu očekivanja, znači potrošački optimizam, kako ga mi obično zovemo, a on ovisi o situaciji na tržištu rada, drugim riječima, o stanju zaposlenosti i nezaposlenosti i o očekivanju dohodaka. Znači, ako ljudi osjećaju neizvjesnost, boje se da bi mogli izgubiti posao ili ako ljudi očekuju ili se boje da bi im se mogle smanjiti plaće, onda će trošiti manje nego u suprotnom slučaju. I to jesu efekti koje smo vidjeli sasvim sigurno u drugom kvartalu, a djelomično bismo ih mogli vidjeti u trećem kvartalu, iako se tu situacija značajno popravlja.

U kojoj smo tu sada točki, koji je status toga?

Pa u ovom trenutku smo u situaciji gdje s obzirom da je završena karantena, odnosno lockdown koji smo imali u drugom kvartalu, u trećem kvartalu se ti pokazatelji poboljšavaju, ali naravno daleko su još uvijek od razine koju smo imali u 2019.

Što se tiče osobne potrošnje, rekli ste i sami o čemu ona ovisi i daljnji razvoj događaja s njom, koliko bi moglo utjecati na sve neke od mjera koje Vlada poduzima? Vi ste bili spomenuli da će dosta toga ovisiti o tome, najavljena porezna reforma koja je, znamo, svaki put bila važna za povećanje osobne potrošnje.

Da, porezna reforma koja će naravno imati implikacije prvenstveno u idućoj godini je nešto što bi u tom pogledu trebalo doprinijeti povećanju osobne potrošnje, odnosno povećanju potrošačkog optimizma u ovim okvirima u kojima sam pričao.

Dobro, što se tiče drugih pokazatelja unutar ovog podatka o padu od 15%, tu je zanimljiv podatak o padu izvoza robe i usluga. On izbrojeno iznosi 40,6%, ali zanimljivo je, i to kažu analitičari, da je važno što je robni izvoz pao samo 10,9%. Govori li to nešto o otpornosti hrvatskog gospodarstva, odnosno nekom boljem položaju nego što je to bilo u zadnjoj velikoj krizi?

Da, svakako. U tom pogledu što se tiče robnog izvoza, hrvatsko gospodarstvo je sada u puno boljoj situaciji, odnosno puno snažnije i otpornije nego što je to bio slučaj 2009., 2010., 2011., 2012., znači nakon one prve krize, a to je prvenstveno posljedica toga da je Hrvatska u međuvremenu 2013. godine ušla u Europsku uniju nakon čega je snažno počeo rasti robni izvoz i nakon čega se naše gospodarstvo puno snažnije integriralo s gospodarstvima Europske unije. I to ga u ovom trenutku čini otpornijim, taj robni dio, naravno usluge su druga stvar. Usluge su zbog socijalne distance i svih mjera koje su uvođene puno osjetljivije na ovakvu situaciju kakvu imamo s pandemijom.

Što se tiče projekcija za sljedeću godinu HNB-a, koje bi one bile? Predviđali ste, čini mi se, u jednom trenutku da će biti brz oporavak odnosno velik rast. Ostajete li pritom, s obzirom na ovo što se sada događa i ono što očekujemo da bi bilo u trećem i četvrtom kvartalu?

To je i dalje naše očekivanje da ćemo imati snažan oporavak u 2021. godini. Naravno, kao što naglašavamo svaki put u ovoj situaciji, prognoziranje uz ovoliko neizvjesnosti i nepoznanica u biti oko toga kako će se dalje razvijati situacija s ovom pandemijom, svaka prognoza je puna te neizvjesnosti o stvarima o kojima još u ovom trenutku ne znamo dovoljno, da li ćemo imati cjepivo u prvom kvartalu, u drugom kvartalu iduće godine. U ovom trenutku su nekakva, ja bih rekao, opet konsenzus očekivanja da bi se trebalo to cjepivo pojaviti krajem prvoga, početkom drugog kvartala. Međutim, nitko nije siguran da li će to tako i biti, kakva će biti reakcija, koliko će ga biti dostupno, da li ćemo iduću turističku sezonu ući u situaciji gdje će biti puno manje brige oko virusa ili ne, kakva će biti situacija s razvojem virusa i gripe tijekom zime. Znači, to su sve neizvjesnosti o kojima će ovisiti kretanje BDP-a, ali kažem naše bazno očekivanje je da bismo iduće godine trebali imati snažan oporavak gospodarstva.

U kojoj mjeri će to biti potrebno i vi namjeravate kao HNB djelovati, mislim pri tome kao monetarna vlast, s obzirom na to da znamo da u ovoj pandemiji su mnogi presedani napravljeni i u Europi i u Hrvatskoj, s obzirom na to da je trebalo sačuvati likvidnost odnosno čuvati onako kako nam je bilo.

Ono što smo mi napravili tijekom ove krize u trećem i četvrtom mjesecu prvenstveno, pa i u petom, je doista presedan. Mi smo naime po prvi puta odlučili kupovati državne obveznice zbog situacije na tržištu i tu smo bili čak vrlo agresivni izvan zemalja koje tiskaju tzv. rezervne valute. Mi smo bili tu čak zemlja koja je najviše toga napravila. Mi smo praktički na tržištu državnih vrijednosnih papira intervenirali otkupom oko 5% bruto domaćega proizvoda, što je omogućilo da se država može financirati u situacijama kada je na financijskom tržištu to bilo vrlo otežano. Ne vidimo više potrebe za tako nečim sasvim sigurno ove godine, a ne bi ih trebalo u našem tom osnovnom scenariju o kojem sam pričao, biti niti iduće godine, no mi imamo na raspolaganju, naravno, taj arsenal naših instrumenata monetarne politike koju u slučaju potrebe možemo upotrijebiti, tako da sam uvjeren da makroekonomsku stabilnost možemo bez problema održavati. Isto tako, mislim da smo u dobrom položaju da se i fiskalni pokazatelji iduće godine poboljšaju, i što se tiče budžetskog deficita i što se tiče trenda kretanja odnosa javnog duga prema BDP-u, koji je ove godine snažno porastao. Što se tečaja tiče, kao što naglašavam, mi smo spremni i imamo mogućnost održavati stabilnost ovoga tečaja po kojem smo ušli u tečajni mehanizam, odnosno tečaja na kojem smo otprilike opet danas sve do ulaska u eurozonu.

Dobro, pitanje nije nikada za vas bilo hoće li HNB braniti tečaj nego ima li čime. Rekli ste na početku ove krize da imate, a sad, koliko shvaćam, su devizne pričuve još jače nego što su bile tada.

Da, mi smo u biti krenuli krajem 2019. godine na ulasku u ovu godinu s međunarodnim pričuvama od 19 milijardi eura, onda smo imali snažnu seriju intervencija na deviznom tržištu, prvenstveno u trećem mjesecu, ali nakon toga pale su nam međunarodne pričuve na 15,7 milijardi eura. Međutim, u tom trenutku smo dogovorili tzv. swap liniju s Europskom središnjom bankom, gdje je ESB odlučio HNB-u osigurati zamjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura po potrebi. Sada je ta mjera zanovljena i mi ćemo praktički imati na raspolaganju ta sredstva kad god ih trebamo. U međuvremenu smo mi i povećali ponovo međunarodne pričuve pa su one sada na 18 milijardi eura, što zajedno s ovom swap linijom od 2 milijarde i 6 milijardi eura praktički isto deviznih pričuva koje imamo u bankovnom sustavu čini situaciju na deviznom tržištu takvom da smo mi potpuno mirni i pouzdani u to da možemo održavati stabilnost tečaja.

Kad ste spomenuli banke, država je riješila svoj problem što se tiče financiranja, sve je zatvoreno, pa i s ovim o čemu ste pričali preko 60 milijardi kuna. A što je s građanima i s poduzećima? Kao regulator povukli ste isto neke mjere da bi banke oslobodile novac za te kredite, ali ti uvjeti su postroženi prilično i neki se žale jer ima dosta pritužbi da to ide sporo i da ne daju baš banke novac ni poduzećima ni građanima.

Ono što radi Hrvatska narodna banka u okviru monetarne politike s jedne strane osigurava likvidnost, kako kunsku tako i deviznu likvidnost, da bi održala stabilnost tečaja, a u isto vrijeme da bi omogućila povoljne uvjete financiranja, znači povoljne kamatne stope. Tečaj je održan stabilan, kao što smo rekli, a kamatne stope su na povijesno najnižim razinama. U ovom trenutku su kamatne stope na stambene kredite došle praktički na 2,5 posto s razine od 3% prošle godine, znači tijekom krize su još i dalje pale. Što se tiče gotovinskih kredita za građane i tu su kamatne stope na povijesno najnižim razinama u ovom trenutku, oko 6%, a za poduzeća kamatne stope na razinama od 3,2%, ovisno da li se radi o kratkoročnim kunskim ili dugoročnim sredstvima vezanima uz valutnu klauzulu. Što se tiče samog davanja kredita, u ovom trenutku imamo situaciju da su poduzećima banke ove godine dale 3,5 milijardi kuna kredita, ali ono što je karakteristika ovakve krize da s jedne strane opada potražnja za kreditima, a s druge strane se postrožuju uvjeti davanja kredita. Zašto? Zato jer raste rizičnost klijenata. Kako raste rizičnost, tako će uvjeti davanja kredita biti stroži. Ono što smo vidjeli kod građana je da su znatno pali gotovinski krediti, što je bilo očekivati u ovakvoj situaciji. Međutim, stambeni krediti i dalje rastu i ove godine su stambeni krediti, ako se ne varam, porasli nekih 9%. U ovoj novoj fazi, novom ciklusu APN-a možemo očekivati ponovo da će se povećati stambeni krediti, dok za gotovinske kredite to ne možemo očekivati. Što se tiče poduzeća, tu je situacija opet očekivana s obzirom na ekonomsku situaciju, a to je da su banke od ovih 3,5 milijardi kuna prvenstveno davale kredite za obrtna sredstva ili zanavljale stare kredite za obrt ili investicijska sredstva, dok krediti za nove investicije su vrlo, vrlo mali, praktički ih nema zato jer u ovakvoj situaciji poduzetnici ne investiraju.

Ali ako netko treba kredit za spas poduzeća, a ne dobiva ga, što i može li tu nešto učiniti HNB ili, s druge strane, ima jedna teza da u ovoj situaciji kad se nudi tih, tog novca za zapravo spas da se možda provuku neki koji to nisu zaslužili nego bi trebali ići u restrukturiranje odmah.

Ako govorimo o pojedinačnim kreditima, to mora odlučiti kreditni dio svake banke, da li može nekome dati kredit ili ne može. Kredit se daje onima za koje vjerujete da ih mogu vratiti, ono što tu može bitno pomoći i što u ovoj situaciji bi trebalo pomagati su jamstva. Znači, dosta je dobiveno novca, država je izdvojila dio novca za garancije tih kredita, dio tih novaca došao je iz Europske unije i oni bi preko HAMAG-a, HBOR-a i banaka trebale pomoći da kredite dobiju i oni koji ih bez takvih jamstava sasvim sigurno ne bi mogli dobiti. To je upravo kanal koji bi trebao funkcionirati, ali to nema veze s HNB-om.

Naravno. Pitanje moratorija provlačilo se dugo, banke su ga davale tri pa tri, pa još tri pa tri mjeseca, kažu svi su dobili koji su to trebali. Sad vidimo da je ukinut i ovaj otpis poreznih dugova ili mirovanje, pa sad i ovrhe ponovno kreću. Šef Hrvatske udruge banaka kaže da zapravo će oni dati još moratorij nekome tri mjeseca, ali dalje više ne mogu od 31. 12. kad su i neke mjere, koje ste vi njima omogućili, istječu.

Ono što su banke radile, davale su većinom moratorij, znači došlo je zahtjeva za moratorije u iznosu od otprilike 57 milijardi kuna, od kojih je 80% odobreno, 13% odbijeno, a ostatak je još uvijek u procesu. Najveći broj ih je došao od građana, 75% u iznosima, naravno od poduzeća koje imaju puno veće kredite oko dvije trećine. Ti su moratorij davani prvenstvo na razdoblje od tri i šest mjeseci, a za turistički sektor dosta je banaka davalo 12 mjeseci, znači do iduće godine praktički moratorij. I to je nešto što je za očekivati budući da je u turističkom sektoru taj ciklus, ako izgubite sezonu, praktički ne možete sezonu imati u zimi nego morate čekati do iduće sezone. Tu su ti duži moratoriji očekivaniji i opravdaniji.

Dobro, tu ne mislite da ima potrebe da se to još omogući više ako bude potrebe?

U ovom trenutku budući da smo mi sada ušli u takozvanu blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, kao što napominjem, i možda to još nije dovoljno osviješteno u javnosti, mi smo danas u de facto bankovnoj uniji. Europska središnja banka od 1. 10. preuzima nadzor nad hrvatskim bankovnim sustavom. Način na koji će se na taj način i regulatorno tretirati te stvari će u velikoj mjeri onda ovisiti o onome što će raditi Europska središnja banka kao zajednički supervizor sada i EBA, Europska bankarska asocijacija koja de facto daje te upute oko toga kako tretirati loše plasmane ili plasman koji se u ovom trenutku ne naplaćuje.

Ne možete kao prije nekoliko mjeseci reći bankama mi vama ovo, vi nama ono?

Pa mi smo to već napravili. To traje do iduće godine, to traje do proljeća iduće godine. Međutim, da li će tu biti nešto drugo u ovom trenutku. Pogledajte, ono što će, što banke već sada vidimo rade je da rezervacije za loše plasmane izdvajaju ovisno o tome kakva je politika matice, a politika matice je uvjetovana europskim pravilima. I to je nešto na što se moramo naviknuti, što će u budućnosti biti slučaj.

Dobro, i osvrnimo se kad ste već spomenuli bankovnu uniju, na uvođenje eura, procjenjujete 2023., 2024. da bismo mogli uvesti euro u Hrvatsku, ušli smo u taj europski tečajni mehanizam ljetos, u međuvremenu evo prije nekoliko dana na ovom Europskom forumu izjava slavnog nobelovca Josepha Stiglitza, koji nije jedini, bilo je takvih i prije, koji kažu da nije dobro uvoditi euro za Hrvatsku, specifično jer to kaže umanjuje fleksibilnost zapravo u krizama.

S profesorom Stiglitzem se znam dugo godina i na puno panela smo zajedno sjedili, od Pekinga, Pariza, New Yorka i moram reći da su nam se mišljenja uvijek razilazila, ne samo o ovoj temi nego i o još nekim drugima. On je sjajan ekonomist, kojeg ja volim još iz mladosti, ali što se tiče savjeta oko ekonomske politike tu se nikako ne bih mogao složiti s njima. On jednostavno ne vidi da zemlje ove veličine poput Hrvatske, a pogotovo ovako visoko euroizirane, tu fleksibilnost o kojoj on govori niti nemaju. Kao što ste vidjeli, a mislim da se jako dobro vidjelo upravo tijekom ove krize, tu bi vjerojatno prof. Stiglitz rekao pa dobro evo sad devalvirajte valutu pa će vam biti bolje, a mi smo u biti sve radili da održimo stabilnost tečaja, jer da nismo održali stabilnost tečaja, onda bi bilo puno, puno gore, imali bi puno veći pad BDP-a, puno veću nezaposlenost, puno više bi pale plaće, ljudi bi imali puno veća kreditna opterećenja, i to je onaj dio koji nažalost on ne vidi. Tako da evo sljedeći put kad ga vidim, ćemo opet popričati na istu temu, ali on tu tezu uvijek ponavlja i on je u krajnjoj liniji napisao i knjigu protiv eura, on je protiv uopće koncepta zajedničke valute u Europi.

Guverneru Vujčić, hvala što ste bili gost N1 studija uživo.

Hvala Vama!