Guverner HNB-a o središnjem paritetu kune prema euru i hrvatskom ulasku u ERM II

Objavljeno: 16.7.2020.
Guverner HNB-a o središnjem paritetu kune prema euru i hrvatskom ulasku u ERM II

S guvernerom Boris Vujčićem za Dnevnik N1 televizije reporter Ivan Hrstić razgovarao je, između ostalog, o središnjem paritetu koji je određen na razini 1 euro = 7,53450 kuna te hrvatskom ulasku o europski tečajni mehanizam.

Možete nam, dakle, objasniti zašto baš taj iznos, ta brojka na 5 decimala točno, što ona zapravo znači, kako se došlo do nje?

Taj tečaj je određen zbog toga što je upravljački odbor Europske središnje banke usvojio pravilo da će Hrvatska ući u tečajni mehanizam po tržišnom tečaju na dan 10. 7. 2020. Jučer, znači to je tečaj po kojem se trgovalo na tržištima jučer popodne nakon 2 sata je je on fiksiran prema tome kakve su bile kotacije na tržištu.

Zašto ne neki niži tečaj?

Pa pogledajte, taj tečaj ja mislim ne bi trebao biti nikom nikakvo iznenađenje. On je vrlo blizu onom čuvenom 7,5 koji je već 25 godina negdje s nama, pa nekad ide ispod toga, nekad iznad toga. Sada smo ušli u tečajni mehanizam nešto iznad tih 7,5, recimo da bi izvoznici zbog toga trebali biti sretniji, oni koji imaju kredite vezane uz euro nešto malo manje sretni, ali u principu govorimo tu o razlikama od 10 lipa gore-dolje, ovisno o tome u kojem trenutku se točno fiksira tečaj.

Vjerojatno nije beznačajna ta razlika, ali da nismo ušli u taj tečajni mehanizam vjerojatno bi obrana kune bila mnogo teža?

Apsolutno. Sam čin ulaska u tečajni mehanizam, ja bih rekao, kao što ste vi rekli i ranije, činjenica da smo mi bili pred tim ulaskom nam je omogućila tijekom ove krize koja je bila stvarno neobično snažna, rekli smo snažnija nego 2008. i 2009., velika financijska kriza, da dobijemo i potporu Europske središnje banke već i prije nego što smo ušli u tečajni mehanizam. Sada kad smo ušli u tečajni mehanizam, ta potpora će biti još snažnija i automatska.

No, naravno, rekli ste, kriza je bila snažnija nego ona prije, ali zapravo prava kriza još uvijek nije ni došla.

Pa prava kriza je tu, to je sasvim sigurno. Mi smo imali već sada snažan pad BDP-a prvenstveno u 4. i 5. mjesecu, kada je bila karantena. Mi vidimo posljedice sada na turističku sezonu u manjim dolascima turista i to je nešto što je sasvim sigurno ono što će doprinijeti snažnom padu BDP-a. Mi smo prognozirali oko 10% pad BDP-a u 2020. godini. Međutim, ukoliko se stvari budu razvijale kao što smo prognozirali, odnosno ukoliko iduća godina bude normalna povratak na normalu, onda bismo iduće godine trebali vidjeti vrlo snažan oporavak oko 7% ili preko 7% BDP-a.

Ali, naravno, taj rast je u odnosu na taj pad koji će se u međuvremenu dogoditi?

Tako je. Mi nećemo dostići razinu BDP-a iz 2019. prije 2022. godine. Što to znači? To znači da je ova kriza u biti za otprilike 10% smanjila standard, BDP. Ona je u biti ukrala dio rasta koji bi se dogodio bez nje. Znači kad se budemo oporavili, nećemo dostići onu putanju rasta koju bismo imali bez ove krize.

Dakle, taj tečaj o kojem smo govorili i kojeg ćete vi sljedeće barem 2,5 godine braniti plus minus 15% uz pomoć Europske središnje banke, je li to tečaj po kojem će se kuna razmjenjivati u euro na dan kad uđemo u eurozonu ili nije?

Dvije stvari, prvo što se tiče tečajne politike, to je bitno razumjeti, neće se ništa promijeniti u odnosu na tečajnu politiku koju je dosad vodila Hrvatska narodna banka. Mi sad imamo taj centralni tečaj, imamo rast plus-minus 15%, ali mi ćemo u biti tečaj održavati u manjem rasponu od plus-minus 15% kao što smo radili i do sada. Znači naš tečaj će biti vrlo stabilan kao što je bio i do sada. Koji će biti točno tečaj po kojem ćemo ući u eurozonu i po kojem će se sve konvertirati nije moguće u ovom trenutku reći, ali bih rekao da ovaj tečaj, sada centralni paritet po kojem smo ušli u tečajni mehanizam je vrlo dobar indikator tečaja po kojem ćemo ući u eurozonu.

Znači bit će vrlo blizu. Ali još da odgovorimo i na ono zadnje pitanje, kratko, što će biti s kreditima?

Krediti će se konvertirati po tom tečaju koji će se zakonom donijeti i bit će samo jedan, neće biti kupovni i prodajni, to će biti konverzijski tečaj i sve će se konvertirati po tom tečaju, znači i krediti svi i plaće, sve obveze, svi prihodi, znači sve će ići po tom jednom jedinstvenom tečaju.

To je, dakle, taj isti tečaj o kojem smo govorili maloprije ili neki drugi tečaj?

Pa nije neophodno da će biti baš ova razina tečaja. Znači to još nije određeno, ali kao što sam rekao, ovaj tečaj je dobar indikacija.

Također, vrlo, vrlo blizu. Eto, dakle, dobili smo barem nekakve odrednice. U ovom trenutku naravno nije moguće reći mnogo više. Sve će ovisiti o tome kako će doista proteći ove sljedeće dvije godine i hoće li doista sljedeća godina biti godina opravka kako u Hrvatskoj tako i u EU-u i svijetu.