Gostovanje guvernera HNB-a u Dnevniku HRT-a

Objavljeno: 24.8.2020.
Gostovanje guvernera HNB-a u Dnevniku HRT-a

S guvernerom Boris Vujčićem za Dnevnik 2 Hrvatske radiotelevizije razgovarala je Marta Šimić Mrzlečki.

A s nama u studiju je guverner HNB-a Boris Vujčić. Dobra večer, dobro došli. Gospodine Vujčiću Vaše procjene iz srpnja su pad BDP-a za 9,7 % te povećanje udjela javnog duga u BDP-u sa 73 na čak 87%. Ipak sezona je vidimo i kroz naš Dnevnik bolja nego što se očekivalo. Možemo li se nadati onda ipak manjem padu gospodarstva?

Da, možemo se nadati u ovom trenutku manjem padu gospodarstva. Mi smo imali tri scenarija u to doba kada smo radili prognozu, jedan je taj osnovni koji ste Vi rekli, drugi je optimistični gdje bi pad prihoda od turizma bio samo 50%, a ne 70% kao u osnovnom i tu smo rekli da bi rast BDP-a mogao biti manje pogođen odnosno, da bi mogao pasti oko 6,6%. U ovom trenutku nalazimo se u situaciji gdje možemo očekivati trenutno kumulativno od početka godine pad noćenja oko 50%, ako se zadrži tako onda ćemo sasvim sigurno vidjeti i niži pad BDP-a. Međutim, treba imati na umu...

Koliko otprilike?

Pa to ovisi, to sam htio reći, o tome što će se dogoditi sa drugim granama. Znači, turizam je ipak, iako važna, samo jedna od grana gospodarstva i koliko će moguće buduće uvođenje karantene ne samo u Hrvatskoj nego možda i u drugim zemljama na jesen utjecati na pad BDP-a. No, u ovom trenutku u svom slučaju s obzirom na bolje rezultate turističke sezone možemo očekivati bolje rezultate u smislu BDP-a.

Gospodine Vujčiću u današnjim uvjetima za Hrvatsku koliko je opasno imati tako visok javni dug? Evo rekli smo 87% i postoji li opasnost od daljnjeg refinanciranja odnosno budućeg zaduživanja?

Pa u svakom slučaju ovakav snažan rast javnog duga nije dobar i predstavlja rizik za Hrvatsku. Naime, javni dug će ove godine porasti za više nego što je bilo ukupno smanjenje javnog duga od 2014. godine do prošle godine. Mi smo imali kontinuirano smanjenje javnog duga i sad u jednoj godini će on doći na 87 ili gotovo 90%. Međutim, što je dobro kod toga, dobro je to da mi već iduće godine vidimo snažno smanjenje opet javnog duga zbog toga jer očekujemo oporavak gospodarstva snažan. Znači u našem osnovnom scenariju je bio taj oporavak oko 6,2% ovisno o tome što će biti krajem godine, karantena, ćemo te procjene revidirati. Međutim, kako god uzmemo zbog snažnoga rasta nazivnika, znači BDP-a, udio javnog duga u BDP-u će padati. Mi očekujemo da će nastaviti padati u iduće dvije godine, mastriške kriterije za ulazak u euro. Sama činjenica da ulazimo u eurozonu treba nam olakšati pristup financiranju na međunarodnim financijskim tržištima što smo već vidjeli sada u početku krize kada smo dobili već potporu bili praktički od Europske središnje banke.

Koliko su u svemu tome rizici za građane, što oni mogu očekivati kada je riječ o kamatnim stopama? Evo, one su sada rekordno niske. Hoće li i dalje padati?

Pa ako išta onda bi trebalo očekivati još daljnji pad kamatnih stopa kako se budemo približavali eurozoni. U ovom trenutku kao što ste rekli kamatne stope jesu sve na povijesno najnižim razinama. Recimo stambeni krediti koji sad najviše rastu, potrošački su počeli padati, oni su duplo manje rasli nego prošle godine, ali stambene recimo su kamatne stope gotovo na 2,5% došle sa nekakvih 3% 2019. godine i to je posljedica vrlo ekspanzivne monetarne politike koju vodi i Hrvatska narodna banka, ali u okruženju Europska središnja banka tako da budući da očekujemo nastavak takve monetarne politike možemo očekivati i nastavak trenda kamatnih stopa.

Što u svemu tome može učiniti HNB? Naime, neke banke govorili ste o kreditima, već su najavile da će pooštriti uvjete za dobivanje kredita.

One to već jesu učinile u drugom kvartalu. Znači kako je počela kriza tako su banke pooštrile uvjete za dobivanje kredita. Međutim, s druge strane još jače je pala potražnja za kreditima budući da su ljudi bili neizvjesni oko perspektive svojeg zaposlenja, dohodaka itd. Ono što banke najavljuju za treći kvartal je polako otpuštanje opet tih zategnutih sada uvjeta davanja kredita, pooštrenih uvjeta davanja kredita tako da očekujemo sada opet da će se one početi kretati u drugom smjeru lagano relaksirajući uvjete za dobivanje kredita.

Što će to učiniti HNB?

Pa HNB vodi kao što sam rekao vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku koja omogućuje da kamatne stope nastave padati i da su sada na povijesno najnižim razinama usprkos tome da su rizici više nego što su bili.

Gospodine Vujčiću sada je teško procjenjivati razmjere štete no koliko je ustvari, govorili ste o bankarskom sustavu, on sada ugrožen i trebamo li se zabrinuti za primjerice stabilnost, ali i sigurnost štednje?

Pa bankarski sustav je u biti ovisan o gospodarstvu budući da on radi s gospodarstvom i budući da će gospodarstvo ove godine snažno pasti i banke će osjetiti posljedice toga u smislu smanjenih prihoda, smanjene dobiti. Neke banke će sigurno imati i gubitke. Međutim, banke su vrlo dobro kapitalizirane. Ako pogledate naše najveće banke sistemski važne one imaju oko sedam i pol postotnih poena viška kapitala u odnosu na zahtjeve regulatorne, a druge banke imaju oko 3% viška kapitala tako da su sposobne podnijeti ovaj udarac koji će doživjeti pada rezultata u 2020. godini i u tom smislu štednja je sigurna i ne treba se brinuti za nju.

Gospodine Vujčiću dosta ste optimistični kada govorimo o ovom dugoročnom razdoblju, no, u ovom kratkoročnom, jesen je pred nama, što očekujete, prijeti ili možda tu neki val otkaza?

Pa ono što mi očekujemo je budući da je najveća kontrakcija ekonomske aktivnost bila u drugom kvartalu, a ne da će biti na jesen u četvrtom kvartalu, da ćemo dio toga efekta povećanja nezaposlenosti odnosno otkaza vidjeti i u četvrtom kvartalu, znači u jesen. Međutim, taj rast nezaposlenosti neće biti ni približno onakav kakav smo vidjeli recimo nakon velike financijske krize. Znači on će biti relativno umjeren i nekakav vrh stope nezaposlenosti koji mi vidimo bi trebao biti bitno niži nego što je bio tamo 2011., 2012., 2013. kada je nezaposlenost bila vrlo visoka.

I ono što je u svemu tome najbitnije, kada Vi očekuje oporavak svega toga?

Već iduće godine i to snažan oporavak ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, očekujemo da bi se situacija sa virusom trebala smirivati, da bi cjepivo trebalo biti pronađeno, vjerojatno i lijek što bi sve treba doprinijeti snažnom oporavku ekonomije.

Gospodine Vujčiću hvala Vam što ste bili gost našeg Dnevnika.

Hvala Vama.