Velimir Šonje, Martina Dalić, Marijana Ivanov, Boris Vujčić i Ivana Maletić
Odgovarajući na pitanje o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam (ERM II) i bankovnu uniju, u panel-raspravi u sklopu konferencije "Budućnost eurozone kao valutne unije: Hrvatska na putu prema euru", guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je da je većina zemalja europodručja morala potrošiti znatna sredstva poreznih obveznika na dokapitalizaciju svojih banaka za vrijeme nedavne velike svjetske financijske krize; ideja stvaranja bankovne unije jest da se – u sustavu nadzora i sanacije banaka na razini EU-a – koliko je to moguće, porezni obveznici zaštite od loše poslovne politike banaka.
Ideja funkcioniranja bankovne unije sastoji se od tri stupa: prvi je zajednički nadzorni mehanizam (SSM) za banke europodručja, a kojemu mogu pristupiti države članice Europske unije i prije ulaska u europodručje. U njemu nadzor nad sistemski važnim bankama provodi Europska središnja banka u suradnji s nacionalnim središnjim bankama. Drugi stup je zajednički sanacijski mehanizam (SRM) u kojemu se sistemski važne banke saniraju iz zajedničkog fonda u cilju podjele rizika i veće neutralnosti i jednakosti postupaka prema bankama zbog različitih zakona i praksi pojedinih država članica. Treći je stup zajednički sustav osiguravanja depozita (EDIS) koji još nije realiziran, no ključan je za ostvarenje bankovne unije, pojasnio je guverner Vujčić.
Raniji ulazak Hrvatske u bankovnu uniju preduvjet je za ulazak u europski tečajni mehanizam, no zajednički sustav nadzora banaka neće za Hrvatsku biti velik izazov s obzirom na to da imamo stabilan bankovni sustav koji je bolje kapitaliziran nego bankovni sustav europodručja, a osobno ću se, kada uđemo u bankovnu uniju, zalagati za proširenje ovlasti supervizora i Europske središnje banke u zajedničkom nadzornom mehanizmu, istaknuo je guverner Vujčić.
Guverner HNB-a smatra da makroprudencijalne mjere mogu najviše biti korisne u području kredita za nekretnine, tj. utjecati na iznos kredita koji se može dobiti u odnosu na vrijednost kuće ili stana odnosno na prihode klijenta – na što se odnosila i preporuka HNB-a.
Te mjere mogu biti usmjerene i na borbu protiv pretjeranog rasta cijena nekretnina, no u dugotrajnom razdoblju vrlo akomodativne monetarne politike ni one ne mogu biti u potpunosti efikasne, što se jasno vidi sada u razdoblju vrlo ekspanzivne monetarne politike uz negativne kamatne stope ESB-a, zaključio je guverner Vujčić.
U panel-raspravi sudjelovale su i prof. dr. sc. Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet u Zagrebu), dr. sc. Martina Dalić (bivša potpredsjednica Vlade i bivša ministrica gospodarstva), mr. sc. Ivana Maletić (članica Europskoga revizorskog suda u odjelu 4 ekonomska i monetarna politika), dok je moderator bio mr. sc. Velimir Šonje (Arhivanalitika).
Konferencija "Budućnost eurozone kao valutne unije: Hrvatska na putu prema euru" održana je 22. studenoga 2019. u Zagrebu u organizaciji Zaklade hrvatskoga državnog zavjeta, Centra za europske studije Wilfried Martens i zaklade Hanns Seidel Stiftung.