Nejednakost razdiobe novčanih sredstava hrvatskih građana u 2024. godini nastavila se smanjivati. Tijekom godine porastao je broj građana s pozitivnim stanjem depozita u kreditnim institucijama (bankama i stambenim štedionicama), kao i ukupni iznosi depozita u svih deset decilnih razreda distribucije. Decilni razredi rezultat su razvrstavanja ukupne populacije na desetine, odnosno na skupine od kojih svaka sadrži 10 posto građana koji imaju depozite. Prvi decilni razred uključuje 10 posto građana s najmanjim iznosom depozita, a deseti decilni razred 10 posto onih s najvećim iznosom depozita. Zbog niskih početnih iznosa, relativno se najviše povećao iznos depozita iz srednjeg i donjeg dijela distribucije (do 7 decilnog razreda), dok su u apsolutnim iznosima najviše porasli depoziti u gornjem dijelu distribucije (iznad 8 decilnog razreda). Istovremeno se nastavio povećavati udjel depozita građana iz srednjeg i gornjeg dijela razdiobe (najviše između 7. i 9. decilnog razreda), dok se udio onih s vrha razdiobe (osobito u gornjoj polovini desetog decilnog razreda) dodatno smanjio.

Hrvatska narodna banka od 2023. jednom godišnje prikuplja podatke o stanju novčanih sredstava građana na pojedinačnim računima u kreditnim institucijama. Tim podacima obuhvaćena su sva novčana sredstva poznatih vlasnika – fizičkih osoba rezidenata – na transakcijskim, štednim i oročenim računima kod svih kreditnih institucija. Podaci o depozitima se odnose na kraj godine, izuzev prvog vala kojim su prikupljeni podatci iz lipnja 2023. godine. Iako uključuju sva sredstva u kreditnim institucijama, navedeni podaci pružaju samo djelomičan uvid u imovinsku nejednakost jer ne uključuju druge oblike financijske imovine (poput udjela u investicijskim fondovima ili imovine u obliku dionica i obveznica) niti nefinancijsku imovinu, kao što su nekretnine. Također, sredstva se prate isključivo na razini pojedinog vlasnika računa, a ne kućanstva, što onemogućuje izravnu usporedbu s uobičajenim analizama raspodjele dohotka i ukupne imovine. Konačno, u analizu su uključeni građani s pozitivnim stanjem - stanje na računu mora biti strogo veće od nule - na barem jednom računu, bez obzira na moguće istovremene obveze prema bankama.

Na kraju 2024. godine, broj građana s pozitivnim stanjem na računu dosegnuo je gotovo 3,42 milijuna, što je porast za nešto više od 68 tisuća u odnosu na godinu ranije (Tablica 2.). Taj porast broja građana s računima odražava neto priljev od 32 tisuće građana s novootvorenim računima te neto priljev od 35 tisuća građana koji prethodno nisu imali sredstava na računu ili su na svim računima koristili prekoračenja (Tablica 3.).

Ukupan iznos depozita je porastao s 36,45 mlrd. eura krajem 2023. na 38,12 mlrd. eura na kraju 2024. godine, odnosno za 1,67 milijardi eura (4,6%). Pritom su se nastavili povećavati iznosi novčanih sredstava u svim dijelovima raspodjele (Slika 2.). Relativno su najviše porasla novčana sredstva građana s depozitima u nižim decilnim razredima^[1], pa su ukupna sredstva u prvih sedam decilnih razreda ukupno porasla za 12,9%. S druge strane, sredstva na računima građana u gornja 3 decilna razreda porasla su za 4,1%, i to uglavnom kao odraz relativno niske stope rasta depozita građana iz najvišeg decilnog razreda. No, kao i prethodne godine, apsolutno su snažnije porasla sredstva onih u gornjem dijelu distribucije. Tako su novčana sredstva u najvišem decilnom (desetom) razredu distribucije porasla za 742 mil. eura, u devetom razredu oko 428 mil. eura, u osmom razredu oko 250 mil. eura, dok se taj porast postupno smanjuje u niže pozicioniranim razredima distribucije.

Promjene udjela sredstava građana iz pojedinih decilnih razreda odražavaju interakciju apsolutnog početnog iznosa i relativne promjene te je tako vidljiv nastavak povećanja udjela onih u srednjem i nešto višem dijelu distribucije, i to nauštrb građana s depozitima sa samog vrha distribucije^[2]. Tako se udjel građana iz prvih sedam decilnih razreda, s pojedinačnim depozitima manjima od 5 tisuća eura, u ukupnim depozitima blago povećao, s 5,2% na 5,6%, i to uglavnom kao odraz povećanja udjela građana iz petog, šestog i sedmog decilnog razreda. U određenoj se mjeri povećao i udjel građana iz osmog i devetoga decilnog razreda, s depozitima između 5 i 26 tisuća eura, s 20,8% na 21,7% ukupnih depozita. Navedene su skupine povećale svoj udjel nauštrb građana iz najvišeg decilnog razreda, koji raspolažu iznosima većim od 26 tisuća eura, i to osobito onih sa samog vrha raspodjele (95% – 100%) s depozitima iznad 49 tisuća eura, čiji je udjel u ukupnim novčanim sredstvima pao s 58,23% na 56,89% (Tablica 2. i Slika 1.).

Tablica 1. Razdioba novčanih sredstava građana na dan 31. prosinca 2024.

Napomena: Podaci u tablici odnose se na obrtnike i fizičke osobe. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u. Prikaz razdiobe novčanih sredstava na 31.12.2023.
Izvor: HNB

Tablica 2. Usporedba razdiobe novčanih sredstava građana krajem lipnja i prosinca 2023. te krajem prosinca 2024.

Napomena: Podaci u tablici odnose se na depozite obrtnika i fizičkih osoba. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u.
Izvor: HNB

Tablica 3. Dekompozicija promjene broja deponenata između 2023. i 2024. godine

Napomena: Podaci u tablici odnose se na depozite obrtnika i fizičkih osoba. Također, podaci uključuju samo depozite rezidenata za koje postoje informacije o OIB-u.
Izvor: HNB

Slika 1. Usporedba razdiobe novčanih sredstava građana krajem 2023. i 2024. godine

Napomena: Brojke iznad stupaca prikazuju medijalni iznos depozita u svakom prikazanom razredu.
Izvor: HNB

Slika 2. Nominalna promjena i promjena udjela u distribuciji novčanih sredstava građana između prosinca 2023. i prosinca 2024. godine prema odabranim razredima distribucije

Izvor: HNB

1. Decilni razred predstavlja desetinu deponenata poredanih po iznosu depozita pa tako prvi decilni razred obuhvaća desetinu deponenata s najnižim iznosima depozita, dok deseti decilni razred obuhvaća desetinu deponenata s najvišim iznosima depozita. ↑

2. Više informacija o ranijim priopćenjima HNB-a o distribuciji depozita iz mikropodataka pronađi na https://www.hnb.hr/-/u-drugoj-polovini-2023-nastavak-blagog-smanjivanja-nejednakosti-u-raspodjeli-depozita i https://www.hnb.hr/-/u-proteklom-desetljecu-blago-smanjena-nejednakost-u-raspodjeli-depozita ↑