Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za rujan 2025. godine

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za rujan 2025. godine

Objavljeno: 31.12.2025.

Prema podacima statistike državnih financija za treće tromjesečje 2025. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju rujna 2025. godine iznosilo je 51,8 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj rujna 2024. ostvaren rast od 1,9 mlrd. EUR (ili 3,7%), a u odnosu na kraj lipnja 2025. taj je dug veći za 0,9 mlrd. EUR (ili 1,8%).

Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni dug na kraju rujna 2025. iznosio je 57,2% BDP-a, a na kraju rujna prethodne godine taj je omjer iznosio 59,2%, što je smanjenje od 2,0 postotna boda na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno je smanjenje omjera duga i BDP-a za 0,3 postotna boda.

Slika 1. Konsolidirani dug opće države i omjer duga i BDP-a

Na smanjenje omjera duga i BDP-a od 2,0 postotna boda na godišnjoj razini negativno je utjecao rast nominalnog duga za 2,1 postotni bod, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 4,1 postotni bod.

Slika 2. Relativne godišnje promjene duga opće države

Na kraju rujna 2025. godine 70,6% duga konsolidirane opće države držali su domaći sektori, a 29,4% inozemstvo. Kod domaćih držatelja duga vidljiv je blagi porast ulaganja sektora stanovništva u dug opće države s 4,5 mlrd. EUR u rujnu 2024. na 4,7 mlrd. EUR u rujnu 2025., pri čemu se udio u dugu opće države zadržao na istoj razini od 9,1%. Također, vidljiv je rast ulaganja sektora financijskih poduzeća sa 60,8% udjela u ukupnom dugu u rujnu 2024. (30,4 mlrd. EUR) na 61,4% (31,8 mlrd. EUR) u rujnu 2025.

Slika 3. Konsolidirani dug opće države po sektoru držatelja duga

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)

 


  1. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug

  2. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a