Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda, koje predvodi Hans Flickenschild, u petak je imalo razgovor s guvernerom Hrvatske narodne banke dr. Željkom Rohatinskim i njegovim suradnicima, u okviru priprema za novi stand-by aranžman između Hrvatske i ove svjetske financijske institucije.
Kako je uvodno istakao voditelj izaslanstva gospodin Flickenschild, Hrvatskoj novi stand-by aranžman zapravo i nije neophodan iz inače uobičajenih razloga, kao što su manjak međunarodnih pričuva, ugroženo povjerenje u financijski sustav i slično. Takav sporazum poželjan je i može biti značajan za našu zemlju u prvom redu kao znak podrške MMF-a ukupnoj ekonomskoj politici i strukturnim reformama u našoj zemlji. Sukladno tome, tijekom ovog svog desetodnevnog posjeta izaslanstvo MMF-a nastojat će dobiti što potpuniji uvid u gospodarska i financijska kretanja u Hrvatskoj, a napose u odluke Vlade koje se tiču sređivanja stanja u državnoj potrošnji. Izaslanstvo MMF-a zanimalo se u ovom razgovoru i kakvi su izgledi da središnja banka s novim rukovodstvom nastavi stabilizacijski usmjerenu novčanu politiku i odupre se mogućim proinflacijskim pritiscima, o stanju u bankovnom sektoru, te kako napreduju pripreme za novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci kojim bi se, uz ostalo, pobliže razradili i budući odnosi između središnje banke i Ministarstva financija.
Guverner Rohatinski naglasio je čvrsto opredjeljenje novog rukovodstva središnje banke da ustraje u održavanju makroekonomske stabilnosti kao nužne pretpostavke zdravog i održivog gospodarskog rasta, bez obzira na sve pritiske koji se mogu očekivati. To bi trebalo biti olakšano s jedne strane činjenicom da se predizborna očekivanja postupno svode u realnije okvire, a s druge strane zamjetnijim oživljavanjem gospodarstva. Napose nakon uključivanja u WTO i približavanja europskim integracijama očekuje se jačanje konkurentnosti, izvoza i investicija.
Prema procjenama središnje banke ovogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda mogao bi iznositi nešto više od ranije očekivanih 2,6 posto. Deficit tekućeg računa očekuje se na razini 5 do 6 posto bruto domaćeg proizvoda, što je povoljnije nego prethodnih godina. Posljednji pokazatelji o kretanju cijena su pogoršani u odnosu na uobičajene, no ima znakova da je riječ o privremenom "iskakanju" uslijed poskupljenja naftnih derivata i poreznih promjena, a ne o ubrzanju inflacijske inercije. Po svemu sudeći, udjel državne potrošnje u društvenom proizvodu bit će ove godine nešto smanjen, a očekuje se da će pripremana trogodišnja projekcija proračuna unijeti zadovoljavajuću izvjesnost u fiskalni sektor.
Stanje u bankovnom sustavu se permanentno poboljšava, a rast štednih depozita upućuje na zaključak da ga tako procjenjuju i ulagači. Pod pritiskom rastuće konkurencije i sve većeg prisustva stranih banaka na hrvatskom tržištu i u ovdašnjem bankarstvu uočljivi su trendovi spajanja i potrage za odgovarajućim strateškim ulagačima.
