Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. One obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Osim toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB istodobno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.
Globalna očekivanja gospodarskog rasta blago su poboljšana u odnosu na projekciju iz lipnja, no očekuje se sporiji rast globalne trgovine, djelomično zbog većih efektivnih carina u odnosu na prethodne pretpostavke. Predviđen je tako snažniji globalni rast u 2025. i 2026., djelomice zbog boljih ostvarenja američkoga i kineskoga gospodarstva u prvom polugodištu te smanjenja neizvjesnosti glede trgovinske politike. Gospodarski zamah u najvećim razvijenim gospodarstvima potiče snažna domaća potražnja, što obuhvaća i učinke poticajno usmjerene fiskalne politike u SAD-u, dok je kinesko gospodarstvo poglavito podržano snažnim neto izvozom. S druge strane, očekivanja za rast globalne trgovine tijekom 2025. revidirana su naniže, uz slabije izglede i u sljedećim godinama u odnosu na prethodnu projekciju. Gospodarstvo europodručja u 2025. moglo bi porasti osjetno snažnije od prijašnjih očekivanja, uvelike zahvaljujući boljim ostvarenjima u prvoj polovini godine, ali i reviziji povijesnih podataka. S druge strane, u 2026. se očekuje nešto sporija stopa rasta u odnosu na projekcije iz lipnja, čemu, među ostalim, pridonose smanjena vanjska potražnja, aprecijacija eura i očekivana manje ekspanzivna fiskalna politika.
Gospodarstvo Hrvatske moglo bi u 2025. i 2026. nastaviti razmjerno snažno rasti, ali očekuje se, slično kao i u projekciji iz lipnja, usporavanje ekspanzije na prosječno 3,0%, nakon što se rast realnog BDP-a Hrvatske u 2024. ubrzao na 3,9%. Rast realnoga raspoloživog dohotka stanovništva trebao bi se postupno usporavati, iako će i nadalje biti relativno visok u uvjetima povišenog rasta plaća i zaposlenosti, što će poticati domaću potražnju. No, očekuje se usporavanje rasta realnih dohodaka prema kraju projekcijskoga horizonta, zbog čega bi se i rast osobne potrošnje trebao usporiti. Rast investicija također bi se mogao usporiti, nakon gotovo dvoznamenkastih stopa rasta u posljednje tri godine, ali ostati razmjerno snažan zahvaljujući jačanju doprinosa fondova EU-a i poboljšanju uvjeta financiranja. Istodobno bi postupno jačanje vanjske potražnje trebalo pridonijeti jačanju izvoza, no rast realnog izvoza usluga mogao bi u 2026. biti tek nešto veći u odnosu na 2024., što je djelomično povezano s pogoršanom cjenovnom konkurentnosti turizma. Osim toga, čini se kako je rast cijena vezanih uz turizam, zajedno s većim realnim dohocima domaćeg stanovništva, povećao i sklonost domaćeg stanovništva putovanjima u inozemne destinacije, što se odrazilo u snažnom rastu uvoza usluga. U skladu s navedenim očekuje se da bi doprinos neto inozemne potražnje rastu u tekućoj i sljedećoj godini mogao ostati negativan. U odnosu na projekciju iz lipnja rast realnog BDP-a blago je revidiran naniže u 2025. kao odraz nešto slabijega očekivanog tekućeg rasta u drugoj polovini godine, a na što upućuju dostupni visokofrekventni podaci. Očekivanja za 2026. nisu se bitno promijenila. Pretežu i nadalje rizici da bi realni BDP mogao porasti manje od očekivanja, uvelike zbog izraženih trgovinskih i geopolitičkih napetosti te neizvjesnosti glede učinaka američkih carina na globalno gospodarstvo. S druge strane, povećanje vojnih rashoda na razini EU-a u svrhu ojačavanja sigurnosti moglo bi ojačati gospodarski rast.
Tržište rada u Hrvatskoj i dalje je snažno, no očekuje se postupno usporavanje rasta zaposlenosti i plaća, uz pad stope anketne nezaposlenosti ispod 5%. U 2025. zaposlenost bi mogla porasti za 2,7%, nakon rasta od 3,3% u 2024., a za 2026. predviđa se daljnje usporavanje na 1,8%. Povećavanje zaposlenosti nastavit će u velikoj mjeri ovisiti o povećanju participacije i priljevu stranih radnika, dok bi se stopa nezaposlenosti, koja je već pala na nisku razinu, mogla tek blago smanjiti. Očekuje se tako pad stope nezaposlenosti s 5,0% u 2024. na 4,7% u 2025. odnosno na 4,5% u 2026. Nakon što je prosječna nominalna bruto plaća rasla po stopi od 15% dvije godine zaredom, u 2025. očekuje se usporavanje rasta na malo ispod 10%, a rast realnih plaća mogao bi se usporiti s gotovo 12% na oko 6%. Dodatno usporavanje rasta nominalnih i realnih plaća očekuje se i u 2026., što će uz istodobno očekivano jačanje produktivnosti rada ublažiti i rast jediničnih troškova rada.
Inflacija bi u 2025. u prosjeku mogla biti nešto veća u odnosu na 2024., zbog rasta inflacije cijena energije i hrane, a temeljna bi se inflacija mogla nastaviti usporavati. U 2026. se očekuje usporavanje rasta cijena s obzirom na nižu inflaciju svih glavnih komponenata. Prosječna godišnja stopa ukupne inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2025. ubrzati na 4,2%, s 4,0% u 2024., dok bi se prosječna godišnja stopa inflacije mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) mogla ubrzati na 3,6%, s 3,0% u 2024. godini. Ubrzavanju ukupne inflacije u 2025. pridonosi rast cijena energije, potaknut administrativnim povećanjima cijena plina, električne i toplinske energije krajem 2024. i početkom 2025. godine te, u nešto manjoj mjeri, povećanje inflacije cijena hrane nakon jačanja tekućih inflacijskih pritisaka sredinom godine. Rast cijena hrane djelomično se može objasniti prethodnim rastom cijena pojedinih prehrambenih sirovina, prijenosom viših troškova plaća na cijene i snažnom domaćom potražnjom. Temeljna bi se inflacija (koja ne uključuje cijene energije i hrane) mogla nastaviti usporavati, uz smanjivanje rasta i cijena industrijskih proizvoda i cijena usluga. Na usporavanje inflacije cijena usluga djeluje očekivano usporavanje rasta plaća i osobne potrošnje te prigušeni rast inozemne potražnje za uslugama povezanima s turizmom, a slabljenju inflacije industrijskih proizvoda pogoduju i niski uvozni pritisci, djelomično zbog jačanja tečaja eura i preusmjeravanja izvoza pojedinih zemalja iz SAD-a u ostatak svijeta. U 2026. se očekuje usporavanje inflacije mjerene HIPC-om na 2,8%, a inflacije mjerene IPC-om na 2,6%, što odražava usporavanje inflacije svih glavnih komponenata u okružju umjerenih inflacijskih pritisaka, čemu pridonose i nove makrobonitetne mjere HNB-a. Očekivana inflacija revidirana je naviše u odnosu na projekciju iz lipnja ponajprije zbog većeg doprinosa inflacije cijena hrane. Rizici vezani uz ostvarivanje prognozirane inflacije uravnoteženi su, ali naglašeni. Inflacija bi mogla biti niža ako gospodarski rast, zbog jačanja trgovinskih napetosti, bude slabiji od očekivanog, kao i u slučaju izraženijeg preusmjeravanja kineskoga robnog izvoza na europsko tržište. Dodatni rizici naniže proizlaze iz nižih cijena sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu zbog mogućega globalnoga gospodarskog rasta sporijeg od očekivanja. Nadalje, izraženija aprecijacija eura mogla bi dodatno ublažiti uvozne inflacijske pritiske. S druge strane, izraženiji rast administrativno reguliranih cijena energenata mogao bi rezultirati višom inflacijom od očekivane, kao i eventualno ponovno jačanje trgovinskih napetosti koje bi rezultiralo višim carinama od očekivanih. Osim toga, snažniji rast plaća od trenutačno predviđenog mogao bi rezultirati jačim i dugotrajnijim pritiscima na rast cijena. Dodatni inflatorni rizici proizlaze iz povećanja geopolitičkih napetosti, što bi moglo poremetiti opskrbu energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu. Nepovoljni vremenski uvjeti također su rizik za višu inflaciju cijena hrane.
Nakon što se u 2024. godini pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance već znatno smanjio, u projekcijskom se razdoblju, slično kao i u projekciji iz lipnja, očekuje njegovo daljnje pogoršavanje, na –0,4% u 2025. i –0,6% u 2026. Nepovoljna kretanja u razmjeni usluga održavaju usporavanje godišnjeg rasta prihoda od turizma, koji je kombiniran s ubrzanim rastom uvoza usluga, odnosno povećanom potrošnjom rezidenata u inozemstvu. S druge strane, saldo robne razmjene mogao bi se donekle poboljšati, a očekuju se i pojačana korištenja sredstava iz fondova EU-a s obzirom na to da se bliži kraj razdoblja za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (kraj 2026. godine). Negativan utjecaj na saldo mogao bi imati i rast rashoda na računu dohodaka, posebno zbog sve većih zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj. Glavni su rizici za predviđenu putanju salda tekućeg i kapitalnog računa neizvjesnost povezana s konačnim makroekonomskim učincima američkih carina kao i velika neizvjesnost glede učinaka aprecijacije tečaja eura na konkurentnost domaćih i europskih izvoznika, pri čemu pretežu rizici snažnijeg pogoršanja salda. Domaći je turizam također izložen negativnim rizicima, a osim prilagodbe klimatskim i drugim izazovima i jačanje njegove cjenovne konkurentnosti bit će važan preduvjet za nastavak rasta prihoda. Korištenje sredstava iz fondova EU-a moglo bi premašiti tekuća očekivanja, no prisutan je i rizik da se projekti financirani iz tih fondova neće uspjeti realizirati u predviđenim rokovima.
Europska središnja banka (ESB) objavila je jesensku prognozu za europodručje, koja je dostupna na sljedećoj poveznici.
Tablica makroekonomskih projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)
Napomena: Vanjske i tehničke pretpostavke ESB-a zaključene su 18. kolovoza 2025., a makroekonomske projekcije za Hrvatsku 4. rujna 2025.