Ivana Čičak, savjetnica u Direkciji za ekonomske analize HNB-a i Josip Raos iz Energetskog instituta Hrvoje Požar predstavili su danas na 71. Ekonomskoj radionici Hrvatske narodne banke svoj znanstveni članak "Explaining wage developments in Croatia: the role of the firm composition effect", objavljen u časopisu Public Sector Economics.

U radu se analizira kako preraspodjela radnika između poduzeća utječe na kretanje plaća u Hrvatskoj. Iako su kretanja plaća uglavnom povezana s promjenama u realnoj gospodarskoj aktivnosti, uloga preraspodjele radne snage između poduzeća često se zanemaruje. Pritom termin kompozicija poduzeća (eng. firm composition) opisuje preraspodjelu radnika između poduzeća, što dovodi do promjene u sveukupnoj strukturi poduzeća. Takva preraspodjela radnika može dovesti do rasta prosječne plaće, iako plaće unutar poduzeća ostaju nepromijenjene, jer se radnici relociraju u poduzeća sa višim plaćama. Primjenom statičke i dinamičke Olley and Pakes dekompozicije, na podacima poduzeća u Hrvatskoj (2002.-2023.) procjenjuje se kako preraspodjela rada utječe na plaće i produktivnost. Tako analiza provedena na razini pojedinačnog poduzeća u Hrvatskoj, u razdoblju od 2002. do 2023. pokazuje da je preraspodjela radne snage značajno utjecala na plaće i produktivnost, s protucikličkim učincima na plaće do 2021., koji postaju prociklički nakon pandemije. Za razliku od plaća, protuciklički učinak na produktivnost trajao je od 2022. do 2023. Porast premije alokacije plaća od 2020. koji je nadmašio rast premije alokacije bruto dodane vrijednosti (BDV) mogao je stvoriti pritisak na tvrtke da povećaju cijene, potencijalno doprinoseći inflaciji. Dinamička dekompozicija podupire ove rezultate i pokazuje da tvrtke koje ulaze na tržište smanjuju prosječne plaće budući da nova poduzeća uobičajeno imaju niže plaće, dok ih tvrtke koje izlaze sa tržišta blago povećavaju, budući da one u prosjeku imaju niže plaće nego što ih imaju poduzeća koja su nastavila poslovati. Istodobno, rezultati dinamičke analize poduzeća koja su nastavila poslovati u promatranom razdoblju, slična su rezultatima statičke analize.

"Pokazalo se kako na kretanja plaća, osim realne gospodarske aktivnosti, utječu i tzv. kompozicijski efekti (eng. firm composition effect) preslagivanja radnika između poduzeća. Nakon pandemije, preslagivanje radnika rezultiralo je rastom plaća, ali ne i porastom produktivnosti. Takvo razilaženje moglo je također dovesti do rasta cijena proizvoda i usluga, a time i ubrzanja inflacije. Osim toga, pokazalo se da poduzeća koja tek ulaze na tržište smanjuju, a ona koja izlaze povećavaju prosječnu plaću", zaključuju autori Ivana Čičak i Josip Raos.