Viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak bio je moderator panela "Posljedice primjene članka 114. Uredbe (EU) br. 575/2013 na hrvatska financijska tržišta" održanog danas na 19. konferenciji Hrvatsko novčano tržište, a sudionici rasprave o ovoj uredbi iznimno važnoj za financijsko poslovanje i financijsku stabilnost Republike Hrvatske bili su Zvonimir Akrap, član Uprave Societe General-Splitske banke d.d., Ivan Gerovac, član Uprave Privredne banke Zagreb d.d., Domagoj Karadjole, član Uprave Hrvatske poštanske banke d.d., Zoran Košćak, član Uprave Raiffeisenbank Austria d.d., Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste&Steiermarkische Bank d.d., Zorislav Vidović, član Uprave OTP banke Hrvatske d.d. i Mario Žižek, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Bank d.d.

Otvarajući raspravu o primjeni članaka 114. i 400. Uredbe (EU) br. 575/2013 te njezinu mogućem utjecaju na hrvatska financijska tržišta, viceguverner Odak izdvojio je sljedeće ključno pitanje: definiranje imovine koja je ”nominirana i s izvorima sredstava” u domaćoj valuti, a koja u skladu s navedenim propisima može nositi ponder rizika 0% te kao takva ne podliježe propisanom ograničenju izloženosti. Naime, ako drugačije ne proizlazi iz kreditnog rejtinga države, na sav dug središnje države članice EU-a primjenjuje se od siječnja 2020. ponder rizičnosti 100%. Od siječnja 2018. primjenjuje se ponder od 20%. Iznimno, dug nominiran i s izvorima sredstava u domaćoj valuti zemlje članice ima ponder rizičnosti 0%, a do siječnja 2018. ovaj tretman ima i dug nominiran i s izvorima sredstava u valuti bilo koje države članice. Od siječnja 2018. primjenjuju se i ograničenja velike izloženosti na sav dug s ponderom rizičnosti većim od 0%.

Hrvatska narodna banka drži da postoje argumenti u prilog tome da se izloženosti indeksirane tečajem strane valute tretiraju kao nominirane u kunama, istaknuo je viceguverner Odak. Prvo, jer se knjigovodstveno vode kao kunske stavke s ugrađenim valutnim derivatom. Također, zbog suštinske odrednice da su uplaćene, isplaćuju kamatu i bit će isplaćene u kunama te je rizik vezan uz njihovu naplatu jednak riziku neindeksiranih kredita.

Na kraju 2015. godine ukupna izloženost banaka prema RH iznosila je 88 milijarda kuna: od toga je 68 milijarda izravna izloženost prema RH, a ostatak izloženost prema korisnicima koji nemaju izravno pridružen ponder rizika 0%, ali im ga omogućuje garancija Vlade. Pritom je, prema rezultatima HNB-ova istraživanja o mogućim učincima primjene navedenih propisa, tek manji dio (27,47%) ukupne izloženosti hrvatskih banaka prema RH ugovoren u kunama bez vezanja uz stranu valutu, dok je preostali iznos vezan uz stranu valutu (20,15%) ili ugovoren u stranoj valuti (52,38%).

Govoreći o mogućim posljedicama istog tretmana indeksirane i devizne izloženosti kod primjene spomenutih propisa, viceguverner Odak istaknuo je da bi potencijalna posljedica mogla biti smanjena ponuda kunskih kredita za građane i poduzeća: kunski krediti državi nosili bi ponder rizika 0%, pa im alternativna aktiva ne bi mogla konkurirati po razumnoj cijeni. Također, nedostatak izvora u kunama spriječio bi banke u refinanciranju svih ili znatnog dijela dospjelih deviznih kredita i obveznica. Posljedično, većina bi se dospjelih kredita i obveznica refinancirala u inozemstvu, ostavivši hrvatskim bankama golem višak likvidnosti. To bi moglo smanjiti profitabilnost njihova poslovnog modela i navesti ih na preuzimanje teško upravljivih rizika.

Pod uvjetom da kunski krediti indeksirani uz tečaj strane valute nose ponder 0%, izloženost iznad limita velike izloženosti procjenjuje se na najviše 34 milijarde kuna, naglasio je viceguverner Odak. Taj višak se do početka 2018. može bitno smanjiti jer se portfelj ugovoren u stranoj valuti može djelomično refinancirati ili ponovno ugovoriti u kunama indeksirano promjenom tečaja eura. U slučaju da kuna s valutnom klauzulom bude tretirana kao strana valuta, višak iznad velike izloženosti mogao bi dosegnuti i više od 50 milijarda kuna, što bi uvelike otežalo njegovo smanjivanje. Za tretman potencijalnog viška izloženosti prema RH bit će, prema stanju portfelja pojedinih banaka, osigurano određeno razdoblje prilagodbe: prodaja mogućeg viška izloženosti u razdoblju do početka 2018. mogla bi, naime, stvoriti nepotreban pritisak na tržište hrvatskog duga te na taj način nepotrebno povisiti cijenu refinanciranja duga.

U otvorenoj raspravi svi sudionici panela suglasili su se s predloženim izvještajnim tretmanom, a viceguverner Odak dodao je da sada slijede razgovori i s revizorima te Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa). 

S obzirom na to da je riječ o izrazito važnom pitanju za financijsku stabilnost Republike Hrvatske, istaknuta je nužnost pravovremenog usuglašavanja stajališta revizora, supervizora i banaka.