Novi Bilten HNB-a

Objavljeno: 23.2.2023.

Hrvatska narodna banka objavila je danas novi Bilten. Iako se radi o 280. izdanju Biltena, u novom su broju struktura i sadržaj znatno izmijenjeni u odnosu na prethodna izdanja kao odraz promjene režima monetarne politike nakon ulaska Hrvatske u euro područje. Novi Bilten pruža informacije o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u Hrvatskoj, ali i europodručju te predstavlja niz novih relevantnih pokazatelja i prikaza, kao što su indikator vjerojatnosti recesije za Hrvatsku, "inflacijski semafor" s komparativnim pregledom determinanti inflacije u Hrvatskoj, a detaljnije se razmatra i transmisija zajedničke monetarne politike euro područja na domaći financijski sustav.  
 
Gospodarska kretanja
Usporavanje rasta europodručja, koje je započelo u prvoj polovici 2022., nastavilo se i u posljednja tri mjeseca prošle godine te je BDP na tromjesečnoj razini porastao neznatnih 0,1%. Slična gospodarska dinamika je zabilježena i u Hrvatskoj gdje visokofrekventni pokazatelji upućuju na stagnaciju gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju, nakon pada koji je bio zabilježen tijekom trećeg kvartala. Iako postupno slabe, inflatorni pritisci su i dalje naglašeni. Inflacija u europodručju, mjerena godišnjim stopama promjene harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, usporava od početka četvrtog tromjesečja te se u prosincu snizila na 9,2%, što je najvećim dijelom posljedica pada cijena energenata. Pad ukupnog indeksa, prema prvim procjenama, nastavio se i u siječnju (8,5%), no temeljna je inflacija ostala nepromijenjena na 5,2%. U Hrvatskoj je godišnja inflacija krajem 2022. i početkom ove godine počela blago usporavati te je prema prvoj procjeni Eurostata u siječnju iznosila 12,5% (nakon 12,7% zabilježenih u prosincu 2022.).
 
Monetarna i financijska kretanja
Na posljednjem sastanku Upravnog vijeća Europske središnje banke o monetarnoj politici povećane su ključne kamatne stope za 50 baznih bodova te je najavljen daljnji rast kamatnih stopa u narednom razdoblju, pri čemu je eksplicitno najavljeno povećanje ključnih kamatnih stopa za dodatnih 50 baznih bodova na sastanku u ožujku. Upravno vijeće odlučilo je nastaviti s normalizacijom bilance ESB-a, odnosno smanjenjem portfelja vrijednosnih papira Eurosustava kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP). Od početka ožujka 2023. godine spomenuti portfelj vrijednosnih papira smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom (prosječno mjesečno smanjenje u iznosu od 15 mlrd. EUR) do kraja drugog tromjesečja 2023. godine na način da se neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira. S druge strane, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s potencijalnom fragmentacijom na financijskim tržištima tijekom normalizacije monetarne politike, nastavlja se fleksibilno reinvestiranje glavnice dospjelih vrijednosnih papira iz portfelja hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). Pooštravanje monetarne politike ESB-a odražava se na kretanja na financijskim tržištima europodručja, a počinje se osjećati i prijenos na hrvatsko financijsko tržište. Istodobno uz stezanje zajedničke monetarne politike rastu kamatne stope na kredite poduzećima, dok su ostale kamatne stope u Hrvatskoj za sada uglavnom nepromijenjene.