Tijekom uzlazne faze financijskog ciklusa raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. Izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti.
Stopa ovoga zaštitnog sloja od njegova uvođenja 2015. godine iznosila je 0% za sve kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Stopa ovoga zaštitnog sloja od njegova uvođenja 2015. godine iznosila je 0% za sve kreditne institucije u Republici Hrvatskoj. Od 31. ožujka 2023. stopa se podiže na 0,5%, a od 31. prosinca 2023. na 1%.
Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala (16.12.2022.)
(NN, br. 148/2022.)
- Obrazloženje za podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku (prosinac 2022.)
Priopćenje o nastavku primjene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku od 1,0 posto
31. ožujka 2023.
Redovna tromjesečna procjena razvoja sistemskih rizika cikličke prirode upućuje na to da se uzlazna faza financijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj nastavlja, pri čemu je porast rizika i nadalje uglavnom povezan s rastom cijena stambenih nekretnina i bankovnim kreditiranjem. HNB procjenjuje da je trenutačno najavljena stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 1,0 posto primjerena te će se nastaviti primjenjivati i nakon 31. ožujka 2024. Relevantne informacije u skladu s člancima 119. i 123. Zakona o kreditnim institucijama objavljene su u nastavku.
Pokazatelji kreditnog jaza specifičnog za Republiku Hrvatsku (Slika 1.) i kompozitnog indikatora cikličkoga sistemskog rizika (Slika 2.), koji sažima veći skup pokazatelja povezanih s kretanjem financijskog ciklusa, ostali su na povišenim razinama koje upućuju na potrebnu visinu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala između 0% i 1,54% (Tablica 1.). Akumulaciji cikličkih rizika i dalje najviše pridonose nastavak rasta kreditne aktivnosti banaka i ubrzanje rasta cijena stambenih nekretnina. Rast bankovnoga kreditiranja pod utjecajem je snažne potražnje nefinancijskih poduzeća za kreditima, pa su se krediti poduzećima u siječnju 2023. na godišnjoj razini povećali za 21,8%, što uvelike odražava povećane potrebe za financiranjem obrtnoga kapitala zbog rasta cijena pojedinih sirovina i energenata. Kreditiranje kućanstava nastavilo je stabilno rasti, predvođeno stambenim kreditima, koji su se u siječnju 2023. na godišnjoj razini povećali za 10%. Istodobno se dodatno ubrzao rast cijena na tržištu stambenih nekretnina, koje su prema posljednjim dostupnim podacima u trećem tromjesečju 2022. bile za 14,8% više nego u istom razdoblju prethodne godine, uz naznake daljnjeg ubrzavanja rasta krajem godine.
Uzimajući u obzir sve navedeno, ali i visoku razinu neizvjesnosti povezane s kretanjima na međunarodnim financijskim tržištima, HNB nastavlja provoditi makrobonitetnu politiku usmjerenu na očuvanje otpornosti bankovnog sustava te najavljena stopa protucikličkoga zaštitnog sloja od 1,0 posto ostaje u primjeni i od 31. ožujka 2024. HNB će u ulozi nadležnoga makrobonitetnog tijela nastaviti redovito pratiti razvoj cikličkih sistemskih rizika u svjetlu domaćih i globalnih gospodarskih i financijskih kretanja, kako bi po potrebi pravodobno prilagodio visinu stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Pritom bi se, ako se u razmjerno povoljnim makrofinancijskim okolnostima nastavi produbljivanje cikličkih ranjivosti, mogla dodatno povećati stopa protucikličkoga zaštitnog sloja. Nasuprot tome, jasna i snažna materijalizacija sistemskih rizika mogla bi potaknuti smanjivanje ili ukidanje protucikličkoga zaštitnog sloja, ako bude potrebno i na taj način poduprijeti kontinuitet kreditne aktivnosti banaka.
Tablica 1. Pokazatelji cikličkoga sistemskog rizika i povezane referentne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
| Pokazatelj | Vrijednost omjera/indikatora | Kreditni jaz (odstupanje od dugoročnog trenda) | Referentna stopa ZS-a (pck) |
| Standardizirani (bazelski) omjer kredita i BDP-a | 68,3% | –15,3 p. b. | 0% |
| Specifični omjer kredita i BDP-a (apsolutni jaz) | 51,3% (uži) i 68,1% (širi) | –7,7 p. b. do 1,1 p. b. | 0% do 0,77% |
| Specifični omjer kredita i BDP-a (relativni jaz) | –10,1% do 2,2% | 0% do 0,65% | |
| Kompozitni indikator | 0,24 (68. percentil distribucije) | / | 1,20% do 1,54% |
Napomena: Vrijednosti specifičnog omjera razlikuju se ovisno o definiciji kredita (51,3% za užu definiciju kredita, koja uključuje samo kredite domaćih banaka, i 68,1% za širu definiciju). Razlike u vrijednosti jaza proizlaze iz različitih definicija jaza (apsolutni se računa kao razlika, a relativni kao omjer ovih varijabla: omjera kredita i BDP-a te njegova trenda) i ocijenjenih vrijednosti statističkih trendova.
Izvor: HNB
Slika 1. Raspon pokazatelja kreditnog jaza i pripadajućih referentnih stopa ZS-a (pck)
| 1.a. Kreditni jaz (% i p. b.) | 1.b. Referentne stope ZS-a (pck) |
 |
 |
Napomena: Lijevo su prikazani bazelski jaz (plava krivulja) i raspon vrijednosti 12 kreditnih jazova koji za Republiku Hrvatsku bolje ispunjavaju signalnu funkciju u odnosu na bazelski jaz. Crveno osjenčana područja označuju raspon apsolutnih jazova, a crno osjenčano odnosi se na relativne jazove. Desno je prikazan raspon visine stopa ZS-a (pck) kalibriran na temelju jazova s lijevog panela. Plava iscrtkana krivulja odnosi se na kalibraciju na temelju bazelskog jaza s lijevog panela. Podrobniji podaci o metodologiji primijenjenoj u procjeni kreditnih jazova prikazani su u Okviru 2. Unaprjeđenje metodologije utvrđivanja i kalibracije protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u Republici Hrvatskoj, Makroprudencijalna dijagnostika br. 16.
Slika 2. Kompozitni indikator cikličkoga sistemskog rizika (ICSR) i pripadajući raspon referentnih stopa ZS-a (pck)
| 2.a. Sastav i dinamika ICSR-a | 2.b. Raspon kalibriranih stopa ZS-a (pck) |
 |
 |
Napomena: Kratica KI odnosi se na kreditne institucije. Donja granica za kalibraciju stope ZS-a (pck) odabrana je tako da stopa postane pozitivna prije nego što pokazatelji uključeni u izračun ICSR-a (Slika 2.a.) dosegnu medijalnu razinu, dok je gornja granica određena najvišim percentilima distribucije ICSR-a.
Izvor: HNB
METODOLOŠKI OKVIR ZA ODREĐIVANJE PROTUCIKLIČKOG ZAŠTITNOG SLOJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
- Novi indikatori kreditnog jaza u Hrvatskoj: unapređenje kalibracije protucikličkog zaštitnog sloja kapitala
- Uvođenje kompozitnog indikatora cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja
- Korigirani kreditni jaz kao pouzdaniji indikator za makroprudencijalno donošenje odluka
ARHIVA ODLUKA
Odluka o stopi protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala (28.3.2022.)
(NN, br. 39/2022.)
- Obrazloženje za podizanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku (ožujak 2022.)
Odluka o stopi protucikličkog zaštitnog sloja kapitala (19.1.2015.)
(NN, br. 9/2015.)
- Obrazloženje za određivanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala za Republiku Hrvatsku (siječanj 2015.)
ARHIVA PRIOPĆENJA