U sklopu objave statistike financijskih računa^[1] Hrvatska narodna banka javno objavljuje podatke o stanjima financijske imovine i obveza cijeloga gospodarstva i pojedinih institucionalnih sektora – nefinancijskih društava, kućanstava, opće države i financijskog sektora, u određenom trenutku. Financijska netovrijednost gospodarstva ili nekoga njegova dijela izračunava se kao razlika između stanja njegove financijske imovine (npr. dani krediti i depoziti, ulaganja u vrijednosnice i udjele) i stanja njegovih financijskih obveza (npr. primljeni krediti i depoziti, obveze na osnovi izdanih vrijednosnica), pri čemu ukupne financijske obveze uključuju dužničke obveze kao i procijenjenu financijsku vrijednost kapitala.

Na kraju drugog tromjesečja 2025. (Slika 1.) financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 488 mlrd. EUR, što je povećanje od 7,1 mlrd. EUR u tom tromjesečju i povećanje od 21,1 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 518 mlrd. EUR, a povećale su se za 8,0 mlrd. EUR u tromjesečju odnosno za 26,2 mlrd. EUR u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP, financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju drugog tromjesečja 2025. iznosila je 550% godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 2,6 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od 13,1 postotni bod u razdoblju od godinu dana. Istodobno, financijske obveze hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP smanjile su se za 2,2 postotna boda u tromjesečju, a u razdoblju od godinu dana smanjile su se za 9,3 postotna boda, te su na kraju drugog tromjesečja 2025. dosegnule razinu od 585% godišnjeg BDP-a. Time se nastavio trend smanjivanja stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP zbog manjeg rasta njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a.

Slika 1. Financijska imovina i financijske obveze hrvatskoga gospodarstva

Na kraju drugog tromjesečja 2025. (Slika 2.) ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 112 mlrd. EUR ili 2,4% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za 10,0 mlrd. EUR ili 9,7%. Financijske obveze kućanstava povećale su se na 30 mlrd. EUR, što je porast od 4,3% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno u razdoblju od godine dana financijske obveze kućanstava povećale su se za 3,2 mlrd. EUR ili 11,9%. Ta kretanja rezultirala su povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 82,2 mlrd. EUR ili 1,8% više nego na kraju prethodnog tromjesečja (odnosno za 6,8 mlrd. EUR ili 9,0% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine). Time je netovrijednost sektora kućanstava povećala rast nakon usporavanja rasta u prvom tromjesečju 2025.

Slika 2. Stanje financijskih računa sektora kućanstava^[2]

Na kraju drugog tromjesečja 2025. (Slika 3.) ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 145 mlrd. EUR, tj. 0,9% više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 227 mlrd. EUR, što je rast od 1,5% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je smanjenje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na ̶ 81,9 mlrd. EUR, što je za ̶ 2,1 mlrd. EUR manje nego na kraju prethodnog tromjesečja.

Slika 3. Stanje financijskih računa sektora nefinancijskih poduzeća

Vremenske serije statističkih podataka: Financijski računi

1. Statistika financijskih računa prikazuje pokazatelje stanja te transakcija, vrijednosnih usklađenja i ostalih promjena financijske imovine i obveza u gospodarstvu, raspoređene po sektorima i financijskim instrumentima, na osnovi trenutačno dostupnih izvora podataka. Izvori podataka jesu monetarna statistika i statistika odnosa s inozemstvom HNB-a, statistička izvješća Hanfe, godišnja izvješća nefinancijskih poduzeća koja prikuplja Financijska agencija, izvješća o vlasničkim udjelima opće države u poduzećima Ministarstva financija RH, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Centra za restrukturiranje i prodaju, podaci o dugu opće države Ministarstva financija i HNB-a te izvješća o trgovanju na Zagrebačkoj burzi. ↑

2. Sektor kućanstava osim kućanstava uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (udruge građana i sl.). ↑