Statistical releases provide a summary of the most recent values and trends for the published statistical indicators series compiled by the Croatian National Bank.
Statistics
- Release calendar
- Statistical releases
- Indicators of banking system operations
- Main macroeconomic indicators
-
Statistical data
-
Financial sector
- Republic of Croatia contribution to euro area monetary aggregates
- Consolidated balance sheet of MFIs
- Central bank (CNB)
- Other monetary financial institutions
- Other financial corporations
- General government sector
- External sector
- Financial accounts
- Securities
- Selected non-financial statistics
- Payment systems
- Payment services
- Currency
- Turnover of authorised exchange offices
- Archive
-
Financial sector
- SDDS
- Regulations
- Information for reporting entities
- Information for users of statistical data
- Use of confidential statistical data of the CNB for scientific purposes
- Statistical surveys
- Experimental statistics
Statistical releases
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za lipanj 2024. godine
Prema konačnim[1] podacima statistike državnih financija za drugo tromjesečje 2024. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[2] na kraju lipnja 2024. godine iznosilo je 49,2 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj ožujka 2024. ostvaren pad od 0,4 mlrd. EUR (ili 0,9%), a u odnosu na kraj lipnja 2023. taj je dug veći za 1,2 mlrd. EUR (ili 2,5%). Promatrano u odnosu na godišnji BDP[3], ukupni dug na kraju lipnja 2024. godine iznosio je 60,1% BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je omjer iznosio 65,8%, što je smanjenje od 5,7 postotnih bodova na godišnjoj razini. U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja zabilježeno je smanjenje omjera duga i BDP-a za 1,9 postotnih bodova.
Slika 1. Konsolidirani dug opće države i omjer duga i BDP-a
Na smanjenje omjera duga i BDP-a od 5,7 postotnih bodova na godišnjoj razini negativno je utjecao rast nominalnog duga za 1,5 postotnih bodova, dok je povećanje nominalnog BDP-a pridonijelo smanjenju omjera za 7,2 postotna boda.
Slika 2. Relativne godišnje promjene duga opće države
Na kraju lipnja 2024., prema strukturi duga opće države po financijskim instrumentima[4], najveći udio imaju dugoročni dužnički vrijednosni papiri (65,1%), zatim krediti i depoziti (29,3%) te kratkoročni dužnički vrijednosni papiri (5,6%). Stanje kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira poraslo je za 1,5 mlrd. EUR (ili 119,6%) u odnosu na lipanj 2023. i time ostvarilo najveći relativni porast u ukupnoj strukturi duga, s 2,6% na 5,6%.
Slika 3. Nekonsolidirani dug opće države po instrumentima duga
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Podatke je potvrdio EUROSTAT u sklopu procesa notifikacije tzv. fiskalnog izvješća (IZVJEŠĆE O PROCEDURI PREKOMJERNOGA PRORAČUNSKOG MANJKA I RAZINI DUGA OPĆE DRŽAVE, REPUBLIKA HRVATSKA, LISTOPAD 2024. ) ↑
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a. ↑
-
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑